Praxis popularni tagovi

Praxis

Praxis

Praxis je Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija podneo izveštaj o sprovođenju Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima u Srbiji. U izveštaju je ukazano na probleme i prepreke sa kojima se pripadnici romske nacionalne manjine suočavaju u vezi sa ostvarivanjem prava na upis u matičnu knjigu rođenih i pristup ličnim dokumentima, prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, kao i na štetnu pojavu dečjih brakova.

U izveštaju Praxisa ističe se da se situacija u Srbiji nije bitno promenila od objavljivanja Zaključnih zapažanja Komiteta o drugom periodičnom izveštaju Srbije 2014. godine. Najveći napredak se odnosi na to što je donekle smanjen broj lica koja ne poseduju lična dokumenta, pre svega zahvaljujući angažovanju nevladinih organizacija koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, ali su i dalje prisutne određene sistemske prepreke koje otežavaju pristup dokumentima. Najvažnija je prepreka koja sprečava upis u matičnu knjigu rođenih svakog deteta odmah po rođenju.

U vezi sa naknadnim upisom u Matičnu knjigu rođenih , napredak koji je postignut izmenama Zakona o vamaprničnom postupku 2012. godine, mogao bi biti značajno ugrožen zaključkom Vrhovnog kasacionog suda iz 2020. godine o nadležnosti vanparničnog suda u postupku za upis u matične knjige rođenih. Primenom ovog zaključka u praksi, mnogigrađani koji su rođeni i upisani na Kosovu, bez obzira na to što godinama žive u vanbračnim zajednicama i imaju decu u Srbiji (van Kosova), i uprkos tome što ispunjavaju uslove za srpsko državljanstvo - ostaju bez mogućnosti upisa u matične knjige Srbije.

Što se tiče prijave prebivališta, prepreke koje je Komitet prethodno identifikovao i čije otklanjanje je preporučio, i dalje su prisutne. Značajne nepravilnosti postoje i u postupku prijave prebivališta na adresi centra za socijalni rad.

U izveštaju se konstatuje da je izostao odgovor Vlade Srbije na preporuku Komiteta da se licima koja ne poseduju dokumenta mora omogućiti pristup ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Po ovom pitanju se ništa nije promenilo i posedovanje dokumentacije je gotovo uvek obavezan uslov za ostvarivanje ovih prava u Srbiji. Umesto poboljšanja, situacija u vezi sa pristupom socijalnoj zaštiti Roma u Srbiji postaje sve teža. Ovakav trend uglavnom proizilazi iz neadekvatne regulative koja Romima ograničava pristup uslugama socijalne zaštitu.

U ovom izveštaju je ocenjeno da još uvek nedostaje adekvatno rešavanje problema dečjih brakova od strane relevantnih državnih institucija, koje umesto da deluju u skladu sa obavezujućim nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom, veći prioritet daju običajnom pravu. Pored nedostatka koordinisanog delovanja svih nadležnih zainteresovanih strana, kao i nedostatka prikupljanja podataka, postoje praznine u pravnom okviru koje takođe doprinose nastanku dečjih, ranih i prinudnih brakova.

U izveštaju se naglašava i to da pravo na zdravstvenu zaštitu u Srbiji još uvek nije u potpunosti i jednako dostupno onima koji su posebno ugroženi i da je osobama koje ne poseduju lične dokumente pristup zdravstvenim uslugama znatno sužen, te da im je omogućena samo hitna zdravstvena pomoć.

U vezi sa istaknutim problemima, Praxis je Komitetu u ovom izveštaju izneo niz preporuka za mere koje bi otklonile uočene probleme i prepreke u pristupu pravima.

 

Ronaldo [1] je rođen u decembru 2020. godine u Beogradu, u Kliničkom centru Srbije. Ronaldova majka Bukurije Osmani [1] nije upisana u matične knjige rođenih. Rođena je u Podujevu, a u Beograd se doselila kada je zasnovala vanbračnu zajednicu. Za Bukurije je Služba za besplatnu pravnu pomoć opštine Zemun u aprilu 2021. godine pred Trećim osnovnim sudom u Beogradu pokrenula postupak za utvrđivanje vremena i mesta njenog rođenja. Ovaj postupak još uvek nije okončan.

Pošto Bukurije ne poseduje lične dokumente, Ronaldu roditelji nisu mogli da pred matičarem odrede lično ime. Postupak određivanja ličnog imena pokrenut je pred Centrom za socijalni rad (CSR) Zemun krajem januara 2021.godine.

S obzirom na to da u zakonskom roku nije doneto rešenje, krajem aprila je postupajućem organu upućena urgencija. Međutim, ni nakon toga Centar za socijalni rad Zemun nije preduzimao nikakve radnje u ovom postupku, pa je Ronaldov otac krajem maja otišao u CSR da se raspita o statusu predmeta. Tom prilikom mu je rečeno da se čeka mišljenje pravnika, ali da postupak najverovatnije neće moći da se sprovede sve dok majka ne pribavi ličnu kartu. Polovinom jula, otac je ponovo otišao u CSR, gde mu je potvrđeno da postupak neće biti sproveden dok majka ne dobije ličnu kartu.

U instrukciji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja koje je upućeno centrima za socijalni rad 2014. godine naglašeno je da je pravo na lično ime garantovano Konvencijom o pravima deteta, Ustavom i Porodičnim zakonom, te da i deci čiji roditelji ne poseduju lične dokumente mora biti određeno lično ime. Instrukcijom je precizirano da se i u takvim situacijama roditeljima mora omogućiti učešće u postupku ukoliko njihov identitet može da garantuje neko treće lice koje poseduje lični dokument ili ukoliko su lično poznati službenom licu.

U julu 2021. godine izjavljena je žalba zbog nedonošenja rešenja u zakonskom roku. Međutim, drugostepeni organ - Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju, takođe je znatno prekoračio propisani rok i još uvek nije doneo odluku po žalbi, iako je to morao da učini najkasnije u roku od dva meseca od prijema žalbe.

Ovakvim postupanjem centra za socijalni rad, deci čije majke nemaju dokumenta krši se pravo na upis u matičnu knjigu rođenih i na lično ime, i uskraćuju im se brojna druga prava koja nije moguće realizovati bez izvoda iz matične knjige rođenih, uključujući i prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

 

[1] Nisu njihova prava imena

Lamija Selimi [1] je rođena u novembru 2019. godine u Kliničko bolničkom centru Zvezdara. U vreme njenog rođenja, njena majka Leonora [1] nije posedovala lične dokumente i zbog toga nije mogla da svojoj ćerki nakon rođenja odredi lično ime. Zato je morala da pred organom starateljstva pokrene postupak za određivanje ćerkinog ličnog imena.

Postupak određivanja ličnog imena sproveden je pred Centrom za socijalni rad Palilula, a rešenje o određivanju imena doneto je u martu 2020. godine. Ovim rešenjem naloženo je matičaru opštine Zvezdara da u matičnu knjigu rođenih izvrši upis Lamijinog imena i prezimena. Međutim, uprkos obavezi da sprovede pravosnažno rešenje centra za socijalni rad, Matična služba Zvezdara ni nakon skoro dve godine to nije učinila, tako da Lamija Selimi još uvek nema upisano lično ime u matičnu knjigu rođenih.

Njenom ocu je u junu 2021. godine u Matičnoj službi Zvezdara rečeno da detetu neće moći da izdaju izvod iz matične knjige rođenih sve dok devojčicina majka Leonora ne bude dobila ličnu kartu. Nakon toga je uz pomoć Praxisa podnet i pisani zahtev za izdavanje izvoda iz matične knjige rođenih, ali niti su traženi dokumenti izdati, niti je dobijen bilo kakav odgovor, uprkos tome što je matičnoj službi poslata i urgencija.

Leonora je rođena u Italiji, a 2020. godine je sprovela postupak upisa u matične knjige rođenih Srbije. Međutim, ona do danas nije uspela da prijavi prebivalište u Srbiji i izvadi ličnu kartu. Sredinom 2021. godine Leonora je, uz pomoć Praxisa, podnela zahtev za prijavu prebivališta u Policijskoj stanici Palilula.

Leonori još uvek nije odobrena prijava prebivališta, zbog čega ne može da dobije ličnu kartu, a njena kćerka Lamija Selimi, zbog nezakonitog postupanja matične službe, ostaje neupisana u matičnu knjigu rođenih skoro dve godine nakon što je Centar za socijalni rad Palilula doneo rešenje o određivanju ličnog imena. Na taj način ne samo da se krši Leonorino pravo na upis u matičnu knjigu rođenih i na lično ime, nego su joj uskraćena i brojna druga prava koja nije moguće realizovati bez izvoda iz matične knjige rođenih, uključujući i prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Ovaj primer još jednom pokazuje zašto je važno sistemski rešiti pitanje upisa u matičnu knjigu rođenih odmah po rođenju, onako kako to predviđaju međunarodne konvencije, Ustav RS i Porodični zakon.

 

[1] Nisu njihova prava imena

I u 2021. godini u Srbiji su nastavila da se rađaju deca koja nisu mogla da se upišu u matičnu knjigu rođenih odmah nakon rođenja. Takva situacija posledica je činjenice da Srbija još uvek nije ispunila svoje obaveze i nije izmenila podzakonske akte koji sprečavaju da se deca čije majke ne poseduju lične dokumente upišu u matičnu knjigu rođenih (MKR) odmah po rođenju. Umesto toga, za ovu decu je potrebno sprovoditi posebne, neretko veoma dugotrajne i komplikovane postupke, koji upis dece u MKR mogu da odlože mesecima, pa i godinama. A za to vreme deca ostaju bez izvoda iz MKR, bez koga im je pristup većini prava onemogućen ili znatno otežan. Ovaj problem gotovo isključivo pogađa romsku populaciju koja ionako predstavlja jedan od najugroženijih i najdiskriminisanijih delova stanovništva.

Iako ratifikovane međunarodne konvencije, Ustav i Porodični zakon nalažu da svako dete mora biti upisano u MKR odmah po rođenju, odredbe podzakonskih akata koji uređuju postupak prijave rođenja i upis u MKR ovo pravo uskraćuju deci čije majke nemaju lične dokumente. Brojna međunarodna tela godinama ukazuju Srbiji da je neophodno da se takva situacija izmeni. Ove godine Komitet za ljudska prava UN ukazao je da Srbija nije ispunila ranije donetu preporuku tog tela da je potrebno olakšati i omogućiti upis u matičnu knjigu rođenih deci čiji roditelji ne poseduju lične dokumente, Evropska komisija je naglasila da sva deca moraju biti upisana u MKR odmah nakon rođenja bez obzira na status roditelja, dok je Evropski parlament pozvao Srbiju da reši problem strukturne diskriminacije sa kojom se suočavaju Romi u vezi sa njihovim državljanstvom (bez izvoda iz MKR nije moguće ostvariti ni pravo na državljanstvo). Slične preporuke prethodno su Srbiji uputili i Savet za ljudska prava UN, Komitet UN za prava deteta, Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, Komitet UN za eliminisanje diskriminacije. Srbija se obavezala i da će ispuniti Ciljeve održivog razvoja UN, uključujući i cilj da se svakome omogući upis u matičnu knjigu rođenih. Nadasve, Vlada Republike Srbije je revidiranim Akcionim planom za Poglavlje 23 odredila da se do drugog kvartala 2021. godine moraju izmeniti podzakonski akti koji regulišu upis u matičnu knjigu rođenih, i to tako da se deci čiji roditelji nemaju lične dokumente omogući upis u MKR odmah nakon rođenja.

Međutim, obaveze do danas nisu izvršene a preporuke nisu ispunjene. Umesto da izmene sporne odredbe podzakonskih akata, nadležna ministarstva donela su krajem prošle godine instrukciju o postupanju organa u slučaju rođenja deteta čiji roditelji nemaju lične dokumente. Međutim, taj akt ne samo da nije pravno obavezujući, nego ni na koji način i ne pokušava da reši problem blagovremenog upisa dece u MKR. Instrukcija sadrži samo smernice o tome šta bi relevantni organi trebalo da učine da bi se za majke inicirali postupci čiji cilj bi bio da one dobiju svoje dokumente, dok deca ostaju neupisana sve dok majke ne pribave lične karte. Pri tome, iskustva Praxisovih korisnica koje su se tokom 2021. godine porađale, a nisu imale lične dokumente, pokazuju da se ni ta instrukcija ne primenjuje u praksi, to jest da ni majkama nije ni na koji način olakšano da pribave svoje dokumente.

Ukoliko nadležni organi nastave da zanemaruju ovaj problem, Srbija će ostati zemlja u kojoj se grubo krše fundamentalna prava deteta i u kojoj deca, zbog toga što nisu mogla da budu upisana u MKR odmah po rođenju, u najosetljivijem periodu života ostaju u riziku da im budu uskraćene zdravstvena i socijalna zaštita, kao i niz drugih prava koje nije moguće ostvariti bez upisa u MKR.

Dana 17. decembra 2021. godine Praxis je održao završnu konferenciju povodom predstavljanja izveštaja „Sutra počinje danas - podrška unapređenju transparentnosti lokalnih samouprava, jačanju građanske i participacije dece“. 

Izveštaj je nastao u okviru projekta „Sutra počinje danas“ koji je Praksis sprovodio u periodu od decembra 2019. do decembra 2021. godine u Leskovcu, Bujanovcu, Kraljevu, Surdulici i Zemunu, u partnerstvu sa Udruženjem muzičke umetnosti (Music Art Project), uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru Programa „Podrška civilnom društvu 2018“ – grant šema za Republiku Srbiju. 

Izveštaj prikazuje najznačajnije rezultate projektnih aktivnosti, sa posebnim fokusom na istraživanje koje se odnosilo na transparentnost i odgovornost u radu odabranih jedinica lokalne samouprave, a koje je sprovedeno u periodu januar-novembar 2020. godine. Cilj istraživanja je bio da utvrdi da li je kod lokalnih organa prisutan proaktivan pristup u obaveštavanju građana, kao i da li se pružaju informacije na osnovu zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, zatim, da li se analizira proces donošenja akata na lokalnom nivou i zastupljenost konsultacija sa građanima i organizacijama civilnog društva, kao i kakvi su efekti (ne)uključivanja OCD u pomenuti proces. 

Uprkos naporima koji su poslednjih godina uloženi na polju reforme javne uprave, lokalne samouprave se danas suočavaju sa mnogobrojnim izazovima koji se najčešće ogledaju u nedostatku kapaciteta za efikasno sprovođenje reformskih procesa. Najozbiljniji nedostaci prepoznati su u pogledu dosledne primene propisa koji garantuju pravo na pristup informacijama od javnog značaja, kao i u pogledu učešća javnosti u procesu kreiranja lokalnih politika budući da partipcipativnosti u pomenutom procesu gotovo da nema. Pored toga, ne postoji proaktivan pristup u pogledu unapređivanja uslova i stvaranja podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva na lokalnom nivou. Uloga lokalnih medija, kao pokretača javne debate, u oblasti reforme javne uprave nije dovoljno razvijena, a razlozi leže kako u finansijskoj nestabilnosti, tako i u nedovoljno podsticajnom okruženju za izveštavanje o specifičnim temama. 

Istovremeno, izveštaj daje prikaz rezultata sprovedenih aktivnosti, uključujući aktivnosti namenjene jačanju kapaciteta civilnog sektora na lokalnom nivou za praćenje procesa reforme javne uprave i učešće u kreiranju lokalnih politika, javnozagovaračke inicijative, informisanje lokalnih medija o njuhovoj ulozi u reformskim procesima, sastanke sa relevantnim akterima na lokalnom nivou u cilju jačanje saradnje i partnerstva javnog i civilnog sektora, kao i niz aktivnosti usmerenih na rad sa decom sa ciljem razvijanja njihove participativne uloge u zajednici i bolje socijalne inkluzije. 

U izveštaju su takođe date preporuke za unapređenje procesa reforme javne uprave na lokalnom nivou u oblastima transparentnosti rada upravnih organa i građanske participacije. 

 

Izveštaj možete preuzeti OVDE.

petak, 10 decembar 2021 00:00

Bez prebivališta na obroncima ambisa


Rukija Rahmani [1] živi nadomak Bora. Drumom ulegnutim od rudarske mehanizacije, stiže se iz Bora do naselja Brezonik ispod koga su davno otkrivena rudna ležišta zlata, srebra i bakra.

Tu, između kamenoloma i deponija rudarske jalovine, u naizgled distopijskoj udolini, protežu se prizemne barake koje su nekada bile namenjene za smeštaj rudara i radnika. Niz dugačak, memljiv i neosvetljen hodnik, ne nazire se kraj zgrade. Sa desne strane hodnika načičkana su trula vrata sobica u kojima danas žive mahom romske porodice. U jednoj takvoj prostoriji, punoj vlage i bez grejanja, već više od 10 godina živi Rukija. Zidovi su napukli od posledica jamskog miniranja. Najlon prekriva prozorska okna. Rukija Rahmani retko izlazi iz te sobice. Skoro nikada ne ide u grad Bor jer ne poseduje ličnu kartu. Poreklom iz Đakovice, u Brezoniku je zasnovala vanbračnu zajednicu. Ona i njen partner imaju troje male dece, koja detinjstvo provode igrajući se nadomak deponija raskrivke.

Praxis je terenskim radom saznao da novodoseljena lica u ovom naselju mahom ne mogu da prijave adresu prebivališta, jer su objekti u ovim naseljima vlasništvo grada i rudarskog preduzeća, koji su pre par godina prestali da im izdaju odobrenja za korišćenje stambenih jedinica. S obzirom da se većina lica doseljava po osnovu zasnivanja bračne, odnosno vanbračne zajednice i da se iz takvih zajednica rađaju deca, ove porodice ostaju onemogućene da ostvare pomoć koju grad Bor dodeljuje jer nemaju prijavljenu adresu prebivališta. Presekom broja dece koja godišnje ostvaruju samo prava na pomoć predviđenu republičkim propisom, sa brojem dece koja ostvaruju i gradsku pomoć, dolazi se do razlike od više desetina dece, a to su zapravo u najvećoj meri romska deca čiji roditelji nemaju prijavljenu adresu prebivališta. Troje su deca Rukije Rahmani. Ona nikada nije dobijala socijalnu pomoć ili dečji dodatak.

Paradoksalno, grad Bor dodeljuje jednokratnu novčanu pomoć porodiljama, ali im ovu pomoć istovremeno i indirektno uskraćuje, onemogućavajući ih da prijave adresu prebivališta. Istovremeno, u slučajevima poput ovog, Policijska uprava (PU) u Boru skoro da i ne sprovodi postupke utvrđivanja adrese prebivališta.

Rukija je 2014. godine upisana u matičlnu knjigu rođenih na osnovu odluke suda, dok joj je 2016. godine utvrđeno državljanstvo Republike Srbije. Nakon što joj je utvrđeno državljanstvo, godinama se obraćala Policijskoj upravi u Boru radi prijave adrese prebivališta, dok ju je ovaj organ uvek usmeno odbijao sa uopštenim obrazloženjem da nema pravo da podnese zahtev za prijavu prebivališta, a kao razlog su povremeno navodili i to što ne može da dokaže pravni osnov stanovanja. Kako je uvek usmeno odbijana, ne postoje ni dokazi o ovim njenim pokušajima.

Pošto Rukija Rahmani nije uspela samostalno da prijavi adresu prebivališta, opunomoćila je Praxis za zastupanje u postupku prijave adrese prebivališta. Notarka isprva nije želela da sprovede postupak overe jer Rukija ne govori i ne razume dovoljno dobro srpski jezik. Upravo zbog tih istih lokalnih insitucija, koje su joj uskratile prijavu adrese prebivališta i ličnu kartu, Rukija se nije usuđivala da se slobodnije kreće, i time bolje integriše i nauči jezik. Za sve vreme svog života u Boru, ona nije imala nikakvu podršku sistema.

Tek nakon što je Rukija Rahmani opunomoćila zastupnika, PU u Boru je primila zahtev za prijavu adrese prebivališta i izdavanje lične karte. Postupajući po zahtevu, PU u Boru je uočila da Rukija nema jedinstveni matični broj građana (JMBG) i naložila joj da se samostalno obrati nadležnom organu po mestu rođenja, umesto da je postupajući organ po službenoj dužnosti preduzeo radnje u cilju određivanja JMBG-a. JMBG je, na kraju, ipak određen po zahtevu punomoćnika. Na putu dostizanja pravnog subjektiviteta, Rukiji je u potpunosti bila uskraćena podrška lokalnih organa i institucija, koji nisu prepoznali da je reč o stranci u ugroženom položaju koja sve vreme živela nevidljiva za sistem, bez mogućnosti pristupa osnovnim pravima.

Početkom novembra 2021. godine već su bili vidljivi rezultati Praxisovog rada na ovom slučaju: „Dolazila je policija da proveri gde živim“- Rukija je radosno prenela Praxisu - „Pričali su i sa komšijama“. Desetak dana kasnije, Rukija Rahmani je dobila svoju prvu ličnu kartu.

U opustošenom naselju Brezonik, gde bunari više nisu za upotrebu, a voda po rečima meštana prolazi kroz azbestne cevi, u oblaku isparenja i prašine sa jalovišta, sa enormnim vrednostima sumpor-dioksida, i celim nizom kancerogenih teških metala u vazduhu, Rukija Rahmani će napokon imati i pristup zdravstvenoj zaštiti.

Pre svega, želi do lekara kako bi dobila terapiju za nogu na koju se sve teže oslanja. „Ni čarape više ne mogu da obučem, koliko je otečena.“ – skoro usput dodaje Rukija, pokazujući nam modru potkolenicu.

Sad kad imam ličnu kartu, prvo ću kod doktora, i za socijalno, da vidim za pomoć“ - i sa osmehom dodaje - „i da idem do familije od muža, posedim malo, pa posle kući“.

Rukija, srećno!

 

[1]Nije njeno pravo ime

sreda, 15 decembar 2021 00:00

Podrška razvoju participacije dece

U okviru projekta „Sutra počinje danas“, koji NVO Praxis sprovodi u partnerstvu sa Udruženjem muzičke umetnosti - Music Art Project, koji finansira Evropska unija u okviru programa „Podrška civilnom društvu 2018“, grant šema za Republiku Srbiju, Praxis je pripremio praktikum „Podrška razvoju participacije dece - praktikum za rad sa decom ranog školskog uzrasta“.

Praktikum je namenjen učiteljima i učiteljicama svih osnovnih škola u Srbiji i ima za cilj da doprinese uključivanju dece u procese kreiranja politika i osnaži ih da aktivno učestvuju u stvaranju društvenog okruženja u lokalnim sredinama u kojima žive. 

Pored kratkog pregleda principa participacije u međunarodnom i domaćem zakonodavstvu, praktikum daje prikaz iskustava drugih zemalja na polju dečjeg aktivizma i njihove uključenosti u kreiranje i donošenje odluka i lokalnih politika. Praktikum nudi praktične savete učiteljima za uključivanje osnovnih elemenata participacije u školski plan i program i međupredmetne kompetencije, u cilju razvijanja znanja i veština učenika u ovoj oblasti od najranijeg školskog uzrasta. Takođe, praktikum sadrži i smernice koje kroz korake u vidu radionica treba da olakšaju praktičnu primenu i vođenje kroz projektnu aktivnost. Praktikum je pogodan i za realizovanje ovih aktivnosti u starijim razredima osnovnoškolskog uzrasta.  

 

Praktikum možete preuzeti ovde.

U okviru projekta „Sutra počinje danas“, koji NVO Praxis sprovodi u partnerstvu sa Udruženjem muzičke umetnosti - Music Art Project, koji finansira Evropska unija u okviru programa „Podrška civilnom društvu 2018“, grant šema za Republiku Srbiju, Praxis je pripremio „Vodič za učešće lokalnih organizacija civilnog društva u procesu reforme javne uprave“.

Uloga organizacija civilnog društva u procesu reforme javne uprave je od izuzetnog značaja imajući u vidu to da kroz javnozagovaračke aktivnosti one pokreću rešavanje ključnih pitanja i ukazuju na potrebe, stavove i interese određene korisničke grupe, bilo da se radi o inicijativama koje pokreću ili o uticaju na donosioce odluka ili sadržinu dokumenata javnih politika. U svom delovanju civilno društvo se oslanja na uspostavljen pravni i strateški okvir, zbog čega je nužno da organizacije, koje artikulišu stavove i potrebe društvenih grupa, poznaju prilike i mehanizme kako bi delotvorno i ravnopravno učestvovale u životu zajednice. 

Ovaj vodič je namenjen lokalnim organizacijama civilnog društva i ima za cilj da upozna lokalno civilno društvo sa pravnim i strateškim okvirom koji uređuje prostor i mehanizme za praćenje procesa reforme javne uprave, kao i da ih upozna sa značajem uloge koje ono ima u demokratskim zajednicama, da podigne njihova znanja o aktuelnom procesu reforme javne uprave, naročito o zahtevima u pogledu transparentnosti rada javne uprave i donošenja lokalnih propisa i politika, i da unapredi njihove veštine praćenja i javnog zagovaranja kako bi se poboljšali ukupni kapaciteti organizacija civilnog društva za aktivnu participaciju i stvorile prilike za ravnopravno partnerstvo sa jedinicama lokalne samouprave u kojima deluju. 

 

„Vodič za učešće lokalnih organizacija civilnog društva u procesu reforme javne uprave“ možete pronaći ovde.


Grupa mladih aktivista, učenika Osnovne škole „Dimitrije Tucović" iz Kraljeva, realizovala je ekološku akciju pod nazivom „Ovo je zemlja za nas" u nameri da doprinesu očuvanju životne sredine.

Realizacija same ideje krenula je na sastanku učeničkog parlamenta, gde su se osnovci dogovorili da se obrate direktoru JKP „Čistoća" Kraljevo sa molbom da im pokloni ambalažu za sakupljanje papira za reciklažu budući da veći deo nastavnih sredstava od papira najčešće završava u kanti za smeće. Nakon ovog apela, škola je inicirala posetu JKP „Čistoca" gde je održano predavanje za učenike na temu odlaganja smeća, reciklaže, aerozagađenja i o tome šta se može uraditi u cilju očuvanja životne sredine.

Cilj aktivnosti koje su organizovane sa učenicima i učenicama bio je da ih osnaži i poveća njihovu participaciju u kreiranju i donošenju politika u svojoj sredini kroz dostupne mehanizme, kao i da podstakne njihov aktivizam kako bi uticali ne promene u svom okruženju.

Danas su predstavnici JKP „Čistoća" Kraljevo uručili školi kante za sakupljanje papira za recliklažu na završnom događaju ove uspešne ekološke akcije. Realizacija dečije inicijative je deo aktivnosti na projektu „Sutra počinje danas“ koji NVO Praxis sprovodi u partnerstvu sa organizacijom Music Art Project, uz podršku Evropske unije.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action