Praxis popularni tagovi

Praxis

Praxis

U okviru projekta „Pravna pomoć licima u riziku od apatridije u Srbiji“, finansiranog od strane Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR), Praxis je pripremio izveštaj „Dečji, rani i prinudni brakovi u Srbiji - propisi, reakcija i prevencija“.

Dečji brak predstavlja grubo kršenje prava deteta, posebno devojčica, zanemarivanje deteta, oduzimanje prava na detinjstvo, obrazovanje, pravilan i potpun razvoj i slobodu izbora, a često je prisutno i zlostavljanje deteta. Međunarodni i nacionalni propisi pružaju zadovoljavajući pravni okvir za prevenciju i reakciju na dečje, rane i prinudne brakove, ali činjenica da se čak trećina romskih devojčica trenutno nalazi u dečjem braku predstavlja očigledno neprimenjivanje obaveza koje proističu iz brojnih međunarodnih konvencija koje je Srbija ratifikovala, kao i iz domaćeg zakonodavstva.

U izveštaju su, sa jedne strane, prikazani rezultati istraživanja praktične primene Instrukcije o načinu rada centara za socijalni rad ‒ organa starateljstva u zaštiti dece od dečjih brakova, koja je doneta u maju 2019. godine, a kojom se uređuje način rada centra za socijalni rad u zaštiti dece od dečjih, ranih i prinudnih brakova, u situacijama kada postoji rizik od sklapanja takvog braka ili kada takav brak postoji. Sa druge strane, u izveštaju su predstavljene aktivnosti i nalazi Praxisa u 2020. godini na temu prevencije dečjih, ranih i prinudnih brakova, koje su se prvenstveno odnosile na preventivne aktivnosti u radu sa decom osnovnoškolskog uzrasta, kao i viđenje ovog problema od strane dece.

Istraživanje Praxisa je, između ostalog, pokazalo da manje od polovine centara vodi posebnu evidenciju o dečjim brakovima (43%). Centri su detektovali samo 313 slučajeva rizika od dečjeg braka ili dečjih brakova u prethodne dve godine, dok aktuelni podaci Unicefa (MICS 6 Istraživanje višestrukih pokazatelja za 2019. godinu) ukazuju na to da je čak 34,1% romskih devojčica starosti od 15 do 19 godina trenutno u braku ili vanbračnoj zajednici. Centri su neodložno intervenisali u samo 29% detektovanih slučajeva, odnosno procenili da je u manje od trećine slučajeva došlo do ugrožavanja života, zdravlja i razvoja deteta kome je potrebna zaštita, iako su deca bila u braku ili u riziku od dečjeg braka. O evaluaciji preduzetih mera i usluga centri nisu imali odgovor za više od trećine slučajeva (36%) i samo 21% dece su primenom dostupnih mera i usluga uspeli da vrate u primarnu porodicu.

Kroz radionice koje su organiyovane sa decom, može se zaključiti da su ona itekako svesna postojanja ove štetne pojave u svojoj zajednici i da prave razliku između dobrovoljnih i prinudnih brakove. Među prinudnim brakovima je napravljena razlika između onih koji podrazumevaju prodaju mlade, ugovorenih brakova i, naposletku, brakova koji predstavljaju vrstu kazne za decu. Uz navedene prinudne brakove deca su navodila i primere dobrovoljnih stupanja u brak, ali je karakteristično to da su i ovi brakovi bili praćeni plaćanjem cene za dete. Zapravo, jedina vrsta brakova gde je izostajalo plaćanje određene sume novca za mladu jesu oni brakovi za koje deca nemaju podršku od porodice i sklapaju ih „bežeći” od kuće. Deca nisu bila upoznata sa tim da su prodaja dece o kojoj su govorila i prinuda na udaju/ženidbu maloletnika krivična dela. Deca su iskazala i potpuno nepoverenje u institucije, jer organi nisu odgovarajuće reagovali ni u jednoj njima poznatoj situaciji, i ne znaju ni za jedan slučaj u kojem je dečji brak sprečen.

Sredine u kojima su primeri dečjih brakova bili najčešći obilovale su sledećim odgovorima: „Roditeljima ne može niko ništa.” „Htela ne htela, MORA”. „Niko nju tu ništa ne pita.” „Nema šta ni da pokušava!“

Izveštaj ukazuje da izostaje neophodna sistemska reakcija svih nadležnih institucija i da je potrebno hitno pojačati aktivnosti na prevenciji dečjih, ranih i prinudnih brakova i sprovoditi ih umreženo i kroz multidisciplinaran pristup svih aktera, uz njihovo kontinuirano obučavanje, informisanje i pozivanje na odgovornost.

 

Izveštaj možete pogledati OVDE

ponedeljak, 29 mart 2021 00:00

Objavljen je ažuriran Indeks apatridije

 

 

Evropska mreža za pitanja apatridije (ENS) objavila je ažuriran Indeks apatridije, koji sadrži nove informacije o situaciji u Srbiji. U Indeksu se ocenjuje da uprkos određenim naporima da se spreči i eliminiše pojava apatrdije, u zakonodavstvu i praksi u Srbiji i dalje postoje nedostaci.

Tako i dalje nije moguć upis u matičnu knjigu rođenih odmah nakon rođenja dece čiji roditelji ne poseduju dokumente, a odredbe zakona čija je svrha da spreče pojavu apatridije među decom rođenom u Srbiji ne primenjuju se na adekvatan način u praksi. Pored toga, u Srbiji i dalje ne postoji postupak za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva, koji bi apatridima omogućio punu zaštitu koju im garantuje međunarodno pravo.

Ažurirani Indeks apatridije sadrži i dodatne informacije o lišavanju državljanstva u Srbiji, kao i nove statističke podatke.

Indeks apatridije je onlajn alatka koja procenjuje kako zemlje u Evropi štite lica bez državljanstva i šta rade na sprečavanju i smanjenju apatridije. Indeks je prva takva alatka koja pruža sveobuhvatnu komparativnu analizu i trenutno obuhvata 27 evropskih država, uključujući Srbiju. On omogućava korisnicima da lako uoče koje oblasti zakona, politika i prakse države mogu unaprediti.

Nacionalna koalicija za decentralizaciju (NKD), u saradnji sa ,,Ujedinjeni protiv kovida’’ organizuje onlajn Napokon Korisnu Debatu "Vakcinom za život" u sredu, 14. aprila od 19 sati putem Zoom aplikacije.

Svesni da je tema vakcinacije od neprikosnovene važnosti, kako u Srbiji, tako i na globalnom nivou, želimo da, kroz razgovor sa stručnjacima iz sveta medicine, razbijemo predrasude o imunizaciji, mitove o ,,čipovanju’’ kroz vakcinu, čujemo od stručnjaka zbog čega bez kolektivnog imuniteta nema povratka normalnom životu.

Ko sme, a ko ne sme da se vakciniše? Da li su vakcine (ne)dovoljno dugo ispitivane? Kada ćemo poljubiti roditelje, zagrliti bake, deke, unuke ili otići kod prijatelja na veselje? Ovo su neka od pitanja na koja će na onlajn tribini ,,Vakcinom za život’’ odgovarati:

  • Doc. dr Emina Milošević, specijalista imunologije
  • Dr Ivana Prokić, doktor nauka u oblasti epidemiologije
  • Dr Bojan Dereta, specijalizant opšte medicine
  • Dr Miloš Bojović, specijalizant fizikalne medicine i rehabilitacije

Moderatorka Antonela Riha

 

Pozivno pismo sa linkovima možete preuzeti OVDE

četvrtak, 08 april 2021 00:00

Danas je Svetski dan Roma!

Danas obeležavamo Svetski dan Roma, drugi tokom trajanja pandemije usled koje i ovaj 8. april prolazi nedovoljno u proslavljanju romske kulture na način i u obimu koji ona to zaslužuje, već više u ukazivanju na probleme sa kojima se Romi i Romkinje suočavaju. 

Brojne studije pokazuju da se položaj Roma i Romkinja, posebno onih najugroženijih među njima, dodatno pogoršao u poslednjih godinu dana. Romi se kao višestruko ugrožena grupa stanovništva i dalje nalaze u teškom materijalnom položaju, neadekvatnim uslovima stanovanja, a naročito su u teškom položaju žitelji neformalnih naselja.  

Pripadnici romske populacije su višestruko diskriminisani na tržištu rada, a čak i kada su zaposleni, loše su plaćeni ili često rade poslove koji su opasni po njihov život i zdravlje. Usled mera tokom vanrednog stanja, kao i odgovarajućih mera za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti nakon toga, Romi i Romkinje koji su se bavili, između ostalog, trgovinom, sakupljanjem sekundarnih sirovina, muzikom su ostajali bez prihoda ali i bez adekvatne i targetirane pomoći države koja bi donekle olakšala tešku situaciju u kojoj su se ove grupe stanovništva našle.  

Jedan broj Roma i Romkinja i dalje se suočava sa problemom nedostatka ličnih dokumenata, koji im onemogućava pristup drugim osnovnim pravima. Iako najranjivija grupa u društvu kojoj je pomoć najviše potrebna, lica koja nisu upisana u matične knjige, nemaju državljanstvo, prijavljeno prebivalište ili ličnu kartu tokom vanrednog stanja nisu mogla da pristupe humanitarnoj pomoći jer se nisu nalazili na spiskovima centara za socijalni rad i lokalnih samouprava. Sto evra državne pomoći njima je ostalo nedostižno, iako im je više nego drugima bilo potrebno.  

Nedovoljno je urađeno kako bi se promenila slika niskog obrazovnog nivoa romske populacije, naročito u doba onlajn nastave, i posebno u situacijama kada deca uče iz svojih domova u neformalnim naseljima bez struje ili kada nemaju pristup računarima.  

Situacija je nepromenjena i na polju prevencije dečjih, ranih i prinudnih brakova. Institucije koje su nadležne da se ovom pojavom bave i dalje nastavljaju da na nju gledaju kao na deo romske tradicije, a ne kao na kršenje prava deteta, i ne rade dovoljno na njenoj prevenciji i eliminaciji.  

Rezultati istraživanja pokazuju da su pripadnici romske nacionalne manjine izloženi diskriminaciji, vređanju, omalovažavanju i govoru mržnje u svakodnevnom životu, a usled straha od viktimizacije najčešće ne traže zaštitu od diskriminacije.  

Iako su već prepoznati kao jedna od najugroženijih grupa po stepenu društvene isključenosti i stope siromaštva, pandemija izazvana virusom COVID-19 je sve ove probleme naglasila, a pobrojane situacije sa kojima se romska populacija u Srbiji susreće dodatno pogoršala. 

Stoga je bitno da svi zajedno, od institucija, organizacija civilnog društva, medija, do celokupne javnosti posvetimo više pažnje smanjenju jaza između jedne od najbrojnijih nacionalnih manjina, Roma i opšte populacije kroz iskorenjivanje diskriminacije i predrasuda i kroz adekvatnije mere za smanjenje siromaštva zasnovane na relevantnim podacima.  

Iako fokusirani na rad sa najugroženijima, koji usled dugogodišnje diskriminacije i marginalizacije nemaju poverenje da je bilo šta moguće promeniti, uočavamo neophodnost i potrebu promocije primera dobre prakse, priča o uspešnim Romima i Romkinjama, kako bi se pozitivno uticalo na ostale pripadnike zajednice da iskoriste mogućnosti i daju svoj pun doprinos u domenima društvenog, ekonomskog, političkog i kulturnog života, ali i kako bi se uticalo na promenu odnosa pripadnika većinske populacije prema romskoj zajednici. Neophodno je da zauzvrat država stvori ambijent u kome bi Romi i Romkinje zaista osetili dobrobiti takve socijalne uključenosti, kako bismo zaista imali društvo kome težimo, u kome je romska populacija nesporno prepoznata i poštovana kao sastavni deo njegove raznolikosti. 

Saopštenje možete preuzeti OVDE

Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija ocenio je da odgovor Srbije na preporuke koje je Komitet doneo u okviru Zaključnih zapažanja o primeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima u Srbiji nije zadovoljavajući i da preporuke Komiteta nisu ispunjene.  

Reč je o preporukama koje se odnose na rešavanja pitanja koje je Komitet izdvojio kao naročito značajna i koje je potrebno hitno rešiti, a među njima i na određene probleme sa kojima se u Srbiji suočava romska populacija. Između ostalog, Komitet je Srbiji preporučio da olakša i omogući upis u matičnu knjigu rođenih deci čiji roditelji ne poseduju lične dokumente, kao i da interno raseljenim Romima koji žive u neformalnim naseljima omogući prijavu prebivališta.  

S obzirom da Srbija nije ispunila preporuke, Komitet je odlučio da ove probleme uvrsti u listu pitanja kojima će otpočeti naredni ciklus izveštavanja o sprovođenju Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima u Srbiji. 

Praxis je prethodno Komitetu ukazao na probleme koje imaju pripadnici romske populacije u vezi sa upisom u matične knjige, sticanjem državljanstva i prijavom prebivališta, kao i pristupom pravima na obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu i javnim uslugama.  

Beograd, 15. mart 2021. godine

 

Povodom otvorenog poziva na fizičko nasilje od strane poslanika Narodne skupštine, Aleksandra Martinovića, organizacije civilnog društva okupljene u Radnim grupama za poglavlja 23 i 24 i Međusektorskim grupama za političke kriterijume i slobodu izražavanja i medija Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji zahtevaju reakciju predsednika Narodne skupštine i smenu poslanika sa mesta predsednika Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.

Aleksandar Martinović je 11. marta na redovnom zasedanju pretio da će svako ko kritikuje vlast „biti prebijen u džaku“, time otvoreno pozivajući na nasilje. Izražavamo podršku i solidarnost sa CRTA-om i drugim organizacijama i pojedincima koji su od strane poslanika Martinovića optuženi da učestvuju u „državnom udaru“. Tražimo od članova Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja hitnu smenu sa funkcije predsednika Odbora, od predsednika Skupštine, Ivice Dačića, da sankcioniše drastično kršenje Kodeksa ponašanja narodnih poslanika, a od poslanika Martinovića da se javno izvini CRTA-i.

Govornica Narodne skupštine ne sme da se zloupotrebljava u cilju primitivnog i neprimerenog obračunavanja sa neistomišljenicima koji nisu u mogućnosti da odgovore na optužbe. Poslanik Martinović je iznetim pretnjama još jednom pokazao da nije dostojan da obavlja funkciju predsednika skupštinskog Odbora, koji bi upravo trebalo da odlučuje o slučajevima kršenja Kodeksa o ponašanju poslanika. Martinović, kao i njegove kolege iz iste poslaničke grupe, pokazuju da nemaju nameru da unaprede rad zakonodavnog tela.

Uprkos upozorenjima relevantnih domaćih i međunarodnih institucija i organizacija, kriminalizacija civilnog društva, medija i političkih protivnika se ne zaustavlja. Verbalni napadi predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti kojima se organizacije civilnog društva označavaju kao „neprijatelji države“, njihov profesionalni integritet i ugled dovode u pitanje, a aktivisti i zaposleni direktno dovode u opasnost, ponavljaju se svakodnevno. Svako ukazivanje na povezanost države i organizovanog kriminala ili na flagrantno kršenje zakona izaziva sve brutalnije reakcije nosilaca najviših državnih funkcija, umesto da izazove pozitivne promene i unapredi ambijent u kome živimo. Ovakvo ponašanje udaljava Srbiju i njene građane od ispunjavanja elementarnih kriterijuma za članstvo u EU, što je deklarativni strateški cilj Vlade.

Poslednji poziv na otvoreno nasilje prema nevladinim organizacijama zahteva hitnu sankciju i smenu Aleksandra Martinovića sa čela skupštinskog odbora. Organizacije civilnog društva okupljene u radnim grupama Nacionalnog konventa o EU nastaviće pažljivo da prate rad institucija i pojedinaca i ukazuju na sve nezakonitosti i nepravilnosti u njihovom radu. Ne odustajemo od borbe za pravnu državu u kojoj se poštuje sloboda izražavanja i sankcioniše svako nasilje, pa i verbalno, posebno kad dolazi iz Narodne skupštine, institucije koja bi trebalo da odražava suverenost demokratske volje građana Srbije.

Saopštenje potpisuju:

  • Radna grupa za Poglavlje 23
  • Radna grupa za Poglavlje 24
  • Međusektorska radna grupa za političke kriterijume
  • Međusektorska radna grupa za slobodu izražavanja i medija
  •  

Saopstenje mozete preuzeti OVDE

Romi se suočavaju sa diskriminacijom u svakodnevnom životu, u svakodnevnim kontaktima sa sugrađanima, prilikom zapošljavanja, u pristupu socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju. Uprkos tome, oni retko prijavljuju diskriminaciju i to treba promeniti - navodi se u novim izveštajima koje je objavila organizacija Evropska grupa za prava manjina (Minority Rights Group Europe - MRGE).

Sva tri izveštaja koja je organizacija MRGE objavila ove nedelje („Romi u Mađarskoj: izazovi diskriminacije“, „Romi u Republici Srbiji: izazovi diskriminacije“ i „Romi u Republici Srbiji i Mađarskoj: izazovi diskriminacije - komparativni izveštaj“) sadrže sažeti prikaz i analizu rezultata dva istraživanja sprovedena u okviru projekta REILA koji je koordinisala organizacija MRGE, a u čijem su sprovođenju učestvovala dva iskusna partnera: Praxis u Srbiji i Idetartozunk (Mi ovde pripadamo) u Mađarskoj.

„Istraživanje, koje je sprovedeno u Srbiji i Mađarskoj u periodu od oktobra do decembra 2020. godine, pokazuje da su u obe zemlje predrasude i negativni stereotipi prema Romima glavni razlozi za njihovu diskriminaciju“, navodi Žofija Farkaš, direktorka organizacije MRGE. „Romi se od malih nogu suočavaju sa odbacivanjem i socijalnom isključenošću, a takve situacije se često nastavljaju tokom njihovog života“.

Prema jednom istraživanju, u Srbiji je samo oko polovine ispitanika izjavilo da bi prihvatili Roma kao komšiju, a samo petina bi bila spremna da se venča sa osobom romskog porekla. Slično tome, prema nedavnom istraživanju, u Mađarskoj je 54 procenta ispitanika izjavilo da ne bi prihvatilo Roma za člana porodice, 44 procenta da ne bi želelo romskog komšiju, a 27 procenata da ne bi prihvatilo Rome kao građane zemlje.

Izveštaj sadrži detaljan pregled položaja Roma u Srbiji i Mađarskoj, predrasuda i oblika diskriminacije sa kojima se suočavaju i prepreka u pristupu pravdi. Izveštaj takođe daje sveobuhvatne preporuke i poziva sve relevantne aktere, nacionalne i lokalne donosioce odluka, donosioce odluka u EU, romske aktiviste i romske OCD, pravnike i medije, da preduzmu mere u okviru svojih nadležnosti za uspostavljanje efikasnog sistema socijalne inkluzije i institucionalne borbe protiv diskriminacije.

„Samo će sinergija ideja, politika, mera i aktivnosti svih aktera doprineti poboljšanju položaja Roma, uklanjanju predrasuda prema njima i stvaranju povoljnijeg okruženja i ravnopravnijeg društva za sve“, kaže Marijana Luković, izvršna direktorka nevladine organizacije Praxis.

 

Pročitati izveštaje:

„Romi u Mađarskoj: izazovi diskriminacije“ (na engleskom i mađarskom)

Romi u Republici Srbiji: izazovi diskriminacije" (na engleskom i srpskom)

Romi u Republici Srbiji: izazovi diskriminacije" (na engleskom i srpskom)

Romi u Republici Srbiji i Mađarskoj: izazovi diskriminacije - komparativni izveštaj" (na engleskom, mađarskom i srpskom)

 

 

Izveštaj možete preuzeti: OVDE

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action