Prava deteta

Praxis

Praxis

Dana 29. marta 2018. godine, Praxis je održao konferenciju na kojoj su predstavljeni rezultati projekta Doprinos reformi javne uprave u Kraljevu, kao deo aktivnosti Projekta unapređivanje kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za praćenje reforme javne uprave (WeBER), koji finansira Evropska unija, a sufinansira Kraljevina Holandija. Konferenciji su prisustvovali predstavnici lokalnih organa uprave, organizacija civilnog društva i medija.

Marija Dražović iz Praxisa je predstavila projektne aktivnosti koje su realizovane u periodu od 1. juna 2017. godine do 31. marta 2018. godine, sa ciljem da se učine  transparentnim podaci o reformi javne uprave na lokalnom nivou, unapredi servisna uloga lokalnih organa uprave i informisanost građana o tome, poboljšaju mehanizmi saradnje jedinice lokalne samouprave sa građanima i organizacijama civilnog društva i doprinese da principi javne uprave budu snažnije ugrađeni u lokalne odluke i način pružanja usluga.

Praxis je na osnovu sprovedenog istraživanja transparentnosti jedinice lokalne samouprave i efikasnosti lokalnih organa uprave u Kraljevu, kao i monitoringa primene Zakona o opštem upravnom postupku, utvrdio da postoji značajan prostor za unapređenje rada lokalnih organa uprave u svim oblastima, što je predstavljeno u izveštaju Doprinos reformi javne uprave u Kraljevu. Uprkos naporima koji su poslednjih godina uloženi na polju reforme javne uprave, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, u pojedinim oblastima nema vidljivog napretka. Najozbiljniji nedostaci prepoznati su u oblasti transparentnosti rada organa uprave, tačnije u pogledu učešća javnosti u procesu donošenja odluka i kreiranja politika, jer učešće građana i organizacija civilnog društva u pomenutom procesu gotovo da ne postoji. Shodno tome, ne postoji proaktivan pristup u pogledu unapređivanja uslova i stvaranja podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva na lokalnom nivou. 

Na konferenciji je još jednom istaknut značaj uloge koju organizacije civilnog društva i mediji imaju da kroz odgovorno i informisano praćenje i izveštavanje utiču na svest i informisanost građana o napretku reformi i njihovom značaju za proces evropskih integracija. S druge strane, uloga lokalnih medija u Kraljevu, kao pokretača javne debate, u oblasti reforme javne uprave nije dovoljno razvijena, a razlozi leže kako u finansijskoj nestabilnosti, tako i zbog nedovoljno podsticajnog okruženja za istraživanje specifičnih tema.

Na kraju, Praxis je pozvao predstavnike jedinice lokalne samouprave da ulože dodatne napore kako bi se obezbedilo poštovanje principa dobre uprave. Ujedno su naglasili da civilni sektor na lokalu predstavlja vrlo važan resurs koji bi trebalo da koriste u cilju napretka u reformama.

Medijski priloziRTVKV
                       RTV Melos
                       Info Plus
                       Kraljevo Online
                       WeBER par-monitor

ponedeljak, 02 april 2018 00:00

Doprinos reformi javne uprave u Kraljevu

Doprinos reformi javne uprave

 

Download: HERE

U okviru projketa „Pravna pomoć licima u riziku od apatridije u Srbiji“, finansiranog od strane UNHCR-a, Praxis je objavio izveštaj „Utvrđivanje vremena i mesta rođenja, pravo na državljanstvo i prijava prebivališta – analiza preostalih problema“. U izveštaju se analiziraju propisi i praksa organa u postupcima koji za cilj imaju upis činjenice rođenja i državljanstva u matične knjige, kao i u postupcima prijave prebivališta i izdavanja lične karte.

U izveštaju se ocenjuje da je, nakon napretka koji je ostvaren pre nekoliko godina, u poslednje vreme došlo do stagnacije u oblasti ostvarivanja prava na upis u matičnu knjigu rođenih i sprečavanja apatridije. Tako se ističe da i dalje postoje pravne prepreke koje dovode do pojave novih pravno nevidljivih lica, kao što i dalje postoje problemi u praksi koji postupke ostvarivanja prava na upis u matične knjige, sticanja državljanstva i prijave prebivališta čine znatno dužim i mnogo komplikovanijim nego što bi oni smeli da budu. U izveštaju se posebno naglašava da Srbija i dalje nije ispunila svoje obaveze koje je preuzela ratifikovanjem međunarodnih konvencija, tako da i dalje deca čije majke ne poseduju lične dokumente ne mogu da se upišu u matičnu knjigu rođenih odmah po rođenju. Štaviše, okolnost da majke ne poseduju lična dokumente često i u drugim postupcima koji su usmereni na ostvarivanje statusnih prava dece predstavlja prepreku koja znatno otežava ili potpuno onemogućava vođenje postupaka.

Izveštaj se posebno osvrće i na druge sistemske nedostatke koji otežavaju položaj lica u riziku od apatridije, poput činjenice da još uvek nije donet zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i okolnosti da organi uprave u velikom broju slučajeva i dalje ne poštuju obavezu da dokaze pribavljaju po službenoj dužnosti.

 

Preuzmite izveštaje ovde.

Blog by Milan Radojev, Praxis' Status and Socioeconomic Rights Programme Coordinator, published on ENS website Is my country party to international conventions dealing with statelessness? Is there any data on the stateless population? Is there a procedure to grant protection to stateless people? Are there measures to prevent arbitrary detention? What does my country do to prevent statelessness? Are there any barriers to birth registration?

It is now possible to find answers to all these and many other questions related to the problem of statelessness, in one place. The Statelessness Index, launched by ENS last week, allows you to quickly check what European countries are doing to protect stateless people and prevent and reduce statelessness. The information presented in the Index is comprehensive and detailed, but also concise and easily accessible. The comparison feature allows you not only to find out how a specific issue is regulated in different countries but to find solutions for specific problems to inform advocacy.

Serbia is one of 12 European countries currently covered by the Index. The Index data shows how despite a positive record on accession to international treaties, when it comes to fulfilling these obligations, the picture in Serbia is not always so positive. For example, on access to birth registration and measures to prevent statelessness, Serbia’s performance is mixed; and the lack of a procedure in Serbian law to identify and determine statelessness gets a negative assessment.

Praxis has provided free legal aid to people at risk of statelessness in Serbia for many years and advocated for systemic barriers to civil registration and citizenship to be removed. Despite significant progress made in recent years, the Index shines a light on what we see every day in our work: Serbia is still not fully meeting its obligations under the 1961 Convention on the Reduction of Statelessness and the Convention on the Rights of the Child. The children of undocumented parents still cannot be registered at birth without undergoing lengthy and uncertain legal procedures. And children born in Serbia who would otherwise be stateless must initiate a special procedure to get their citizenship recognised before they turn 18, without guarantees they will ever succeed in practice.

Amendments to the Serbian Law on Registry Books have been announced, and Praxis intends to use the Index to advocate for a new provision to guarantee every child’s right to immediate birth registration. The examples of positive law and practice on birth registration from other countries in the Index will be particularly useful in this work. We will be able to show the Serbian Government that there is a way to guarantee this right to every child in Serbia, and that there are solutions to this problem.

We are also planning other ways to use the Index, for example, to draft a country briefing in Serbian that we can submit to the authorities when other regulations, policies, and practice come up for review; as well as for our awareness-raising, campaigning and educational programmes. In our work at Praxis, we also focus on other issues closely linked to statelessness, such as the prevention of discrimination and early and forced marriage. The Index will serve to highlight gaps in law and policy that not only increase the risk of statelessness, but also the risk of violence and exploitation, particularly affecting Roma women and girls who face barriers to regulating their legal status.

The Statelessness Index is an invaluable tool that will be highly beneficial to our ongoing work at Praxis towards achieving universal and immediate birth registration for every child born in Serbia, preventing new cases of statelessness arising, and establishing a procedure to grant protection to stateless people in Serbia.

Savet za prava deteta Vlade Republike Srbije održao je 1. marta treću redovnu sednicu na kojoj su, pored redovnih članova, aktivno učestvovala i deca, aktivisti i aktivistkinje Prijatelja dece Srbije, koja su iznela svoje viđenje i iskustva o nasilju kome su deca izložena u društvu, kao i predloge za moguća rešenja. Inače, deca su deo participativne grupe oformljene radi punog učešća dece u donošenju novog nacionalnog strateškog okvira za zaštitu dece od nasilja. Na sednici je  učestvovala i Jasmina Miković iz Praxisa, predsednica Upravnog odbora MODS-a.  

Predsednica Saveta za prava deteta, Slavica Đukić Dejanović, istakla je da je učešće dece u radu Saveta dragoceno, da su njihovi uvidi i predlozi izuzetno važni, kao i da participacija dece treba da postane praksa u donošenju odluka koje se dece tiču. 

U radu sednice Saveta za prava deteta učestvovali su i ministri Zoran Lončar, Mladen Šarčević i Zoran Đorđević i predstavnik UNICEF-a za Srbiju Mišel Sen Lo. Tom prilikom, ministri su potpisali  dokument “Poziv na akciju“, za unapređenje podrške razvoju dece u ranom uzrastu, odnosno od trudnoće do prvih 1.000 dana. Posebno je istaknuto da je prvih hiljadu dana razvoja nervnog sistema zapravo okvir za psihološku, saznajnu, fizičku i emotivnu komponentu budućih odraslih ljudi, te da je zbog toga, produbljivanje znanja i poboljšanje uslova da svi ti segmenti budu zadovoljeni na najbolji mogući način, zadatak celog društva.

Na sednici je predstavljen i Nacrt strategije za prevenciju i zaštitu dece od nasilja, nakon čega je donet zaključak o prihvatanju konačnog teksta Nacrta strategije. Pored toga, predstavljeno je i formiranje Radne grupe za izradu Nacionalnog plana akcije za decu u kojoj će Jasmina Miković uzeti učešće kao predstavnica MODS-a. Naglašena je važnost izrade sveobuhvatnog dokumenta kojim bi se na jasan način definisala politika države prema deci, kao važan preduslov za unapređenje prava deteta i poboljšanje uslova u kojima deca žive i odrastaju u Srbiji.

Evropska mreža za pitanje apatridije danas je objavila Indeks apatridije,  koji omogaćava uvid u to na koji način različite države u Evropi štite osobe bez državljanstva i šta čine da bi sprečile i smanjile pojavu apatridije.

Indeks pruža mogućnost da se na jednostavan i brz način identifikuju pozitivna rešenja u zakonodavstvu i praksi pojedinih država, ali istovremeno ukazuje i na to koje propise i praksu bi države trebalo da izmene i unaprede kako bi ispunile svoje međunarodne obaveze i osigurale neophodnu zaštitu licima bez državljanstva. Kao posebnu pogodnost, Indeks apatridije nudi opciju da se istovremeno vrši pregled i upoređivanje stanja u različitim državama u vezi sa pojedinim pitanjima koja se odnose na apatridiju.

Srbija je jedna od 12 evropskih država koje su obuhvaćene Indeksom, tako da je moguće videti u kojoj meri je Srbija uspešna u sprečavanju apatridije i zaštiti apatrida, kako u odnosu na relevantne međunarodne standarde, tako i u poređenju sa drugim državama. Situacija u Srbiji je u pogledu ratifikovanja relevatnih međunarodnih ugovora ocenjena kao veoma pozitivna, ali u pogledu ispunjavanja obaveza iz tih instrumenata Srbija nije uvek dobila pozitivne ocene. Na primer, loše je ocenjeno stanje u vezi sa blagovremenim upisom dece u matične knjige i u vezi sa sprečavanjem apatridije među licima rođenim u Srbiji.

Očekuje se da će Indeks biti dragoceno sredstvo u radu kako organizacijama koje se bave problemom apatridije i zalažu se za unapređenje stanja u ovoj oblasti, tako i predstavnicima države koji prilikom izrade novih propisa i strategija tragaju za primerima dobrih rešenja. Osim toga, korist bi mogli da imaju svi oni koji istražuju ovu oblast, kao i same osobe bez državljanstva koje traže informacije o svojim pravima.

U februaru, broj izbeglica i migranata koje je Praxisov terenski tim viđao i sa kojima je razgovarao nije bio veći od 125 dnevno, uključujući novopristigle, izbeglice i migrante smeštene u Centru za azil Krnjača i Prihvatnom centru Obrenovac, kao i one koji su se u Beograd vratili nakon neuspešnih pokušaja prelaska hrvatske, mađarske ili rumunske granice. U tom periodu, Praxis je pružio pomoć izbeglicama i migrantima (ukupno 828) u vidu informisanja, upućivanja na ciljanu pomoć koju pružaju različite organizacije i institucije ili pokrivanja troškova prevoza do centara za auto azil i prihvatnih centara.

Praxis je nastavio da sprovodi svoje aktivnosti na terenu u okviru kojih je ukupno 425 novopridošlih izbeglica/migranata (325 odraslih - 276 muškaraca i 49 žena i 100 dece - 79 dečaka i 21 devojčica, uključujući 56 potencijalna maloletnika bez pratnje - sve dečaci) dobilo releventne informacije. Od ukupnog broja novopristiglih izbeglica i migranata (425), 61 lica ili 14,4% njih su iz Avganistana. 23 novopristiglih izbeglica i migranata su bili iz Sirije, što je  5,4% od ukupnog broja. 75 izbeglica i migranata je došlo iz Iraka (17,6%). 100 izbeglica i migranata (23,5%) su došli iz Pakistana. 136 izbeglica i migranata (32,0% od ukupnog broja) došli su iz Irana. Izbeglice i migranti iz Irana nastavljaju da stižu avionom: bilo ih je 115 u februaru. 7 izbeglica i migranata (1,6%) su došli iz Alžira. Ukupno 23 (5,4%) izbeglica i migranata su došli iz drugih zemalja - Libije (12), Indije (3), Šri Lanke (1), Nigerije (1), Kuvajta (3), Bangladeša (1), Sudana (1) i Ukrajine (1).

Preuzmite kompletan Izveštaj o praćenju zaštite i pružanju pomoći i informacija izbeglicama i migrantima ovde.

Evropska mreža za pitanje apatridije danas je objavila Indeks apatridije,  koji omogaćava uvid u to na koji način različite države u Evropi štite osobe bez državljanstva i šta čine da bi sprečile i smanjile pojavu apatridije.

Indeks pruža mogućnost da se na jednostavan i brz način identifikuju pozitivna rešenja u zakonodavstvu i praksi pojedinih država, ali istovremeno ukazuje i na to koje propise i praksu bi države trebalo da izmene i unaprede kako bi ispunile svoje međunarodne obaveze i osigurale neophodnu zaštitu licima bez državljanstva. Kao posebnu pogodnost, Indeks apatridije nudi opciju da se istovremeno vrši pregled i upoređivanje stanja u različitim državama u vezi sa pojedinim pitanjima koja se odnose na apatridiju.

Srbija je jedna od 12 evropskih država koje su obuhvaćene Indeksom, tako da je moguće videti u kojoj meri je Srbija uspešna u sprečavanju apatridije i zaštiti apatrida, kako u odnosu na relevantne međunarodne standarde, tako i u poređenju sa drugim državama. Situacija u Srbiji je u pogledu ratifikovanja relevatnih međunarodnih ugovora ocenjena kao veoma pozitivna, ali u pogledu ispunjavanja obaveza iz tih instrumenata Srbija nije uvek dobila pozitivne ocene. Na primer, loše je ocenjeno stanje u vezi sa blagovremenim upisom dece u matične knjige i u vezi sa sprečavanjem apatridije među licima rođenim u Srbiji.

Očekuje se da će Indeks biti dragoceno sredstvo u radu kako organizacijama koje se bave problemom apatridije i zalažu se za unapređenje stanja u ovoj oblasti, tako i predstavnicima države koji prilikom izrade novih propisa i strategija tragaju za primerima dobrih rešenja. Osim toga, korist bi mogli da imaju svi oni koji istražuju ovu oblast, kao i same osobe bez državljanstva koje traže informacije o svojim pravima.

Centar za migracije i raseljavanje na Balkanu, u saradnji sa kancelarijom organizacije Save the Children za severnozapadni Balkan, pripremio je izveštaj „Izbeglice i migranti na Zapadnom Balkanu - Regionalni pregled".

Preuzmite izveštaj ovde.

 

Pravnica u Praxisu, Marija Dražović, gostovala je na RTVKV povodom preliminarnih rezultata istraživanja Praxisa u okviru projekta "Doprinos reformi javne uprave u Kraljevu", kao deo grant šeme WeBER projekta koji finansira Evropska unija i sufinansira Kraljevina Holandija.

Pogledajte snimakovde.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action