Prava deteta

Praxis

Praxis

Humanitarna situacija u Beogradu je krajem decembra 2016. godine, bila prilično alarmantna, sa skoro 2000 ljudi koji spavaju na otvorenom na temperaturama ispod nule. Većina ih je spavala u barakama/magacinima iza Beogradske autobuske stanice u vrlo lošim uslovima, bez vode, toaleta, grejanja, u objektima zagušljivim od vatri koje su izbeglice palile da bi se ugrejale. Prema proračunu Paxisovog tima, dnevno je bilo prosečno oko 150 ljudi koji spavaju na otvorenom, na parkinzima, bez ikakvog skloništa. Procenjeno je da su trećina ovih ljudi nepraćeni i razdvojeni maloletnici. 

Sa novopridošlima, kapaciteti skoro svih azilnih i prihvatnih centara su Srbiji su popunjeni ili preopterećeni. 

Praxis je tokom decembra pravovremeno i adekvatno informisao i/ili uputio 1124 novopridošlih izbeglica i migranata (656 odraslih i 468 dece) u Beogradu. Manji broj novopridošlih nego u prethodnom periodu je posledica lošijih vremenskih uslova i temperatura ispod nule. 

Za više informacija, videti ovde

Početkom februara 2017. godine, posetili su nas predstavnici/e Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Centar za Romske Inicijative radi razmene iskustava o mehanizmima prevencije i eliminacije dečjih, ranih i prinudnih brakova. 

Poseta Praxisu deo je studijske posete Beogradu, koju je organizovao Centar za romske inicijative u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore, kao deo projekta „Koordinisanim delovanjem do suzbijanja nasilja i dečjih brakova u romskoj i egipćanskoj zajednici” koji se sprovodi u saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i uz finansijsku podršku EU. Ovaj program je deo višegodišnje regionalne inicijative koja za cilj ima unapređenje zaštite dece od nasilja i socijalnu inkluziju dece sa smetnjama u razvoju, koju sprovode UNICEF, European Disability Forum - EDF, EU, i vlada sedam zemalja u procesu pridruživanja EU.

Cilj studijske posete bio je razmena znanja i iskustava u vezi sa dečjim, ranim i prinudnim brakovima za potrebe izrade „Smernica za postupanje i procesuiranje slučajeva prinudnih brakova u romskim i egipćanskim zajednicama za potrebe policije, centara za socijalni rad, škola, sudova i domova zdravlja" u Crnoj Gori. 

Za razliku od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, koje je pokazalo spremnost da reaguje na pojavu dečjih, ranih i prinudnih brakova, u Srbiji je i dalje primetno odsustvo institucionalne volje da se odgovorno bavi ovim problemom. 

Početkom februara 2017. godine, posetili su nas predstavnici/e Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Centar za Romske Inicijative radi razmene iskustava o mehanizmima prevencije i eliminacije dečjih, ranih i prinudnih brakova. 

Poseta Praxisu deo je studijske posete Beogradu, koju je organizovao Centar za romske inicijative u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Crne Gore, kao deo projekta „Koordinisanim delovanjem do suzbijanja nasilja i dečjih brakova u romskoj i egipćanskoj zajednici” koji se sprovodi u saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i uz finansijsku podršku EU. Ovaj program je deo višegodišnje regionalne inicijative koja za cilj ima unapređenje zaštite dece od nasilja i socijalnu inkluziju dece sa smetnjama u razvoju, koju sprovode UNICEF, European Disability Forum - EDF, EU, i vlada sedam zemalja u procesu pridruživanja EU.

Cilj studijske posete bio je razmena znanja i iskustava u vezi sa dečjim, ranim i prinudnim brakovima za potrebe izrade „Smernica za postupanje i procesuiranje slučajeva prinudnih brakova u romskim i egipćanskim zajednicama za potrebe policije, centara za socijalni rad, škola, sudova i domova zdravlja" u Crnoj Gori. 

Za razliku od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, koje je pokazalo spremnost da reaguje na pojavu dečjih, ranih i prinudnih brakova, u Srbiji je i dalje primetno odsustvo institucionalne volje da se odgovorno bavi ovim problemom. 

Početkom novembra, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je poslalo otvoreno pismo međunarodnim humanitarnim i nevladinim organizacijama, navodeći da je neprihvatljivo da organizacije dele hranu, odeću i obuću u centru grada, ili ohrabruju migrante da borave van prihvatnih i azilnih centara, naročito na teritoriji Beograde. 

Humanitarna situacija u Beogradu zabrinjava više nego ikada, sa više od 1000 izbeglica i migranata koji spavaju na otvorenom u parkovima i barakama iza autobuske stanice u centru Beograda, od kojih je nekoliko stotina nepraćene dece, koja žive u ekstremno nehigijenskim uslovima, bez skoro ikakve pomoći. Pored toga, Mađarska je smanjila broj i sada prima samo radnim danima i to 20 ljudi dnevno. Istovremeno, smeštajni kapaciteti azilnih i prihvatnih centara u Srbiji su skoro puni, uključujući i kapacitete prepunog azilnog centa u Krnjači.

Praxis je u voom periodu pravovremeno i adekvatno informisao ukupno 2722 novopridošlih izbeglica i migranta (1345 odraslih i 927 dece). 

Za više informacija, videti  ovde.

Broj izbeglica i migranata svakodnevno prisutnih u parkovima pored Beogradske autobuske stanice se popeo na skoro 1.300 ljudi u novembru, u poređenju sa oko 600 sredinom septembra. Skoro svi azilni i prihvatni centri su puni, uključujući i Krnjaču, a oko 1000 izbeglica i migranata spavalo je na otvorenom u Beogradu sredinom novembra, dok ih je sredinom septembra bilo oko 300.  Higijenski uslovi u starim barakama, napuštenim kućama i drugim prostorima gde izbeglice spavaju su alarmantni, sa povećanim brojem zaraženih šugom i telesnim vašima. Pored toga, na terenu je evidentan je nedostatak jakni, obuće, ćebadi i itd., posebno za muškarce.

Praxis je nastavio da prati pristup pravima i kršenje prava izbeglica i migranata na terenu, pruža izbeglicama i migrantima u Beogradu informacije o pravnim opcijama i dostupnim uslugama, identifikuje ranjive slučajeve, pomaže im ili ih upućuje na druge organizacije za ciljanu pomoć. Praxis je takođe vodio izbeglice da izraze nameru da zatraže azil u PS Savska i pomagao im pri prijemu za registraciju. Nedoslednosti pri registarciji se nastavljaju, pristup azilu je često otežan, zaštita nepraćene i razdvojene dece i dalje predstavlja najveći izazov, dok izbeglice nastavljaju da izveštavaju o maltretiranju duž rute, od strane vlasti ali i građana.

Za više informacija, videti ovde.

Praxis je 15. avgusta 2016. godine, počeo sa sprovođenjem projekta „Praćenje zaštite i pružanje pomoći i informacija izbeglicama i tražiocima azila u Beogradu“, finansiranog od strane Save the Children International u Srbiji. Vratili smo se na teren u Beogradu 22. avgusta 2016., pružajući informacije izbeglicama u Beogradu, prateći zaštitu, identifikujući ranjive slučajeve i upućujući ih na druge organizacije za ciljanu pomoć. 

Tokom avgusta, Praxis je razgovarao sa  2396 novopridošlih izbeglica, pravovremeno i adekvatno ih informišući. Od ovog broja 1284 ljudi,  skoro 54% svih informisanih izbeglica, su bili iz Avganistana (701 odraslih i 583 dece), sa porastom novopridošlih porodica iz Avganistana. Ukupno je bilo 299 korisnika iz Sirije (12.5%), 134 iz Iraka (5.6%), 167 iz Pakistana (skoro 7%), dok je 135 korisnika (5.6%) bilo iz drugih zemalja. Praxis je pružio informacije u slučaju 120 nepraćene i razdvojene dece, a od tog broja 84% su bili iz Avganistana. U tom periodu, Praxis je identifikovao 618 ranjivih slučajeva, koje je uputio na druge organizacije za ciljanu pomoć, mahom za hranu, odeću i obuću, smeštaj, prevoz, medicinsku pomoć, registraciju, pravnu pomoć, pomoć u dobrovoljnom povratku, prateći dalje te slučajeve ukoliko je to bilo moguće. 

Za više informacija, videti ovde.

Tokom jula meseca, došlo je nekoliko značajnih promena u izbegličkoj krizi koje su doprinele pogoršanja uslova u Beogradu i šire. U Mađarskoj se od 5. jula dozvoljavaju vraćanja tražioca azila koji se presretnu na teritoriji u okviru od 8km od mađarske granice, lišavajući ih tako prava na traženje azila kao i na međunarodnu zaštitu, što je u suprotnosti sa međuanrodnoim pravom. 

Vlada Srbije je rasporedila vojno-policijske timove duž granica sa Makedonijom i Bugarskom, što je Vlada najavila kao meru u borbi protiv ilegalnih ulazaka migranata na srpsku teritoriju i kao borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima. To je dovelo do značajno većeg broja vraćanja iz Mađarske u odnosu na jun, odnosno di značajnog rasta vraćanja iz Srbije u Bugarsku i Makedoniju. Pored toga, Komesarijat za izbeglice i migracije (KIRS) je počeo sa premeštanjem izbeglica iz azilnog centra Krnjača i beogradskih parkova u druge pomoćne montažne objekte za izbeglice, a otvoren je i azilni centar Bogovađa za tražioce azila. Azilni centar Krnjača se međutim vratio prethodnoj politici prihvata samo onih tražioca azila koji su pri registraciji upućeni baš u taj azilni centar, time ostavljajući centar delimično popunjenim, dok u proseku oko 500 ljudi spava na otvorenom u centru Beograda svake noći.  Ustanovljen je i sistem lista za čekanja na legalan ulazak u Mađarsku kroz tranzitne zone na Horgošu i Kelebiji, za tržioce azila koji se nalaze po centrima u Srbiji. 

U julu, NRC-Praxis je informisao 2.852 izbeglice i migranta.

Za više informacija, videti ovde.

In early February, due to the relocation of a large number of refugees/migrants to the Reception Centre in Obrenovac, the number of people staying in the abandoned warehouses behind the Bus Station in Belgrade was considerably reduced compared to January. According to the estimate of Praxis’ mobile team, in early February in Belgrade, there were between 700 and 1,100 refugees/migrants outside of the reception and asylum centres. The largest number of them stayed in the barracks/warehouses, while between 40 and 60 unaccompanied and separated children (UASC) and a small number of people with health issues had the opportunity to sleep in the MSF tents. 

According to the information received from UNHCR, a total of 940 persons, of whom 328 UASC, have been relocated to the Reception Centre in Obrenovac, since its opening. In February, the Commissariat for Refugees and Migration organised the bus transportation for refugees/migrants, once a day, which they could use to go to Belgrade and return to the Reception Centre.  A special bus was organised for the refugees/migrants going from Belgrade to the Reception Centre in Obrenovac for the first time, with the departure at 9 a.m. The daily number of people who could go to the Reception Centre in Obrenovac for the first time depended on the remaining capacity of the centre. In February, the number of newly arrived refugees/migrants, met by the Praxis’ team in Belgrade, began to grow compared to the previous period, probably due to the milder weather conditions. Since the refugee/migrant accommodation capacity has been growing slower than the pace of new arrivals, it resulted in the increased number of people staying in Belgrade outside of reception and asylum centres. The number of persons trying to cross to Croatia, Hungary or Romania has grown. Arrivals to and departures from the asylum and reception centres, as well as unsuccessful attempts of crossing various borders, lead to a large fluctuation of people. According to the estimate of Praxis’ mobile team, in the second half of February, the number of persons present in the field reached 1,000-1,500 every day. These numbers differ from the number of persons who actually sleep in the barracks and which, according to the estimate of the Commissariat for Refugees and Migration, was 930 in the same period.  The novelty compared to the previous month is the emergence of several volunteer organisations, which led to the introduction of another meal - dinner.  The situation of hygiene has improved with the mobile toilets set up by some volunteer organisations. Yet, a large amount of accumulated garbage and the appearance of rats in the area of the barracks/warehouses is a particular reason for concern and another health risk.     

Praxis continued its field work in February and provided a total of 628 newly arrived refugees and migrants (374 adults and 254 children) in Belgrade with relevant information, which is a significantly higher number of arrivals than in the previous month. Out of the total number of newly arrived refugees and migrants, 291 persons or 46.3% of them were from Afghanistan, which is more than in the previous period.  A total of 86 newly arrived refugees and migrants were from Syria, which accounts for 13.7% of the total number. This percentage is similar to the percentage from the previous period. 98 refugees came from Iraq (15.6%), mainly families, which is a smaller percentage than in the previous period. 90 refugees (14.3%) came from Pakistan, all single men and unaccompanied and separated children (UASC). A total of 63 refugees (10%) came from other countries - Somalia, Palestine, Lebanon, India, Yemen, Bangladesh, Ethiopia and Egypt, which is more or less the same percentage as in the previous period.

Download the Protection Monitoring Report HERE.

Tokom poslednjih par meseci Praxisu se sve više obraćaju građani koji se susreću sa problemima prilikom pokušaja da zamene ličnu kartu, a zbog neposedovanja državljanstva Srbije. Naime, ti ljudi rođeni su u nekoj od zemalja regiona, posedovali su trajne lične karte i nisu bili svesni da nisu upisani u knjige državljana.  Sada moraju do kraja 2016. godine da zamene staru trajnu ličnu kartu novom, biometrijskom. Pored ljudi poreklom iz Hrvatske, BiH, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, za pomoć su se u nekoliko slučajeva obratila čak i lica rođena u Bugarskoj i Rumuniji.

Reč je uglavnom o starim licima rođenim dvadesetih ili tridesetih godina prošlog veka, koja u mestu svog rođenja nemaju nikoga ko bi im mogao pomoći u pribavljanju dokumenata koja bi se koristila kao dokaz u postupku prijema u državljanstvo Srbije koji su prinuđeni da pokrenu. Ova lica su često nemoćna, bolesna, nepokretna, slepa ili sama, te im je odlazak do suda radi overe punomoćja, ili do policijske uprave, radi podnošenja zahteva za prijem u državljanstvo, gotovo nemoguć. 

Ukoliko se uzme u obzir trajanje postupka ispravke, a zatim i trajanje postupka prijema u državljanstvo (6 meseci do godinu dana) izvesno je da ova lica neće posedovati važeću ličnu kartu duži vremenski period. Bez validnog identifikacionog dokumenta neće imati načina da ostvare mnoga od svojih osnovnih prava, kao što je zdravstvena zaštita. Takođe, postoji opasnost da će im novčana socijalna pomoć biti ukinuta, ali i mogućnost da primaju penziju na koju su prethodno ostvarili pravo. 

Za više informacija, videti ovde.

Evropska mreža za pitanja apatridije (ENS), koja okuplja preko pedeset organizacija civilnog društva širom Evrope uključujući i Praxis, danas predaje peticiju članovima Evropskog parlamenta i Saveta Evrope, pozivajući evropske lidere da zaustave apatridiju među decom.

Peticija, kojom je prikupljeno preko 21000 potpisa ukazuje na potrebu za zaštitom od apatridije hiljade dece u Evropi. Ova peticija deo je šire kampanje koja okuplja veliki broj aktera koji vrše pritisak na evropske zemlje da reformišu svoje zakone o državljanstvu koji onemogućavaju da deca steknu državljanstvo.

Za više informacija, videti ovde. 

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action