Program statusnih i socioekonomskih prava

Praxis

Praxis

Praxis je, u saradnji sa Evropskom mrežom za pitanja apatrdije, u okviru četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, Savetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija podneo izveštaj o problemima sa kojima se u Srbiji suočavaju lica u riziku od apatridije.

U izveštaju se ukazuje na probleme koje u vezi sa upisom u matičnu knjigu rođenih, sticanjem državljanstva, prijavom prebivališta  i pristupom besplatnoj pravnoj pomoći imaju pripadnici romske nacionalne manjine.

Posebno se ističe to da se u Srbiji i dalje rađaju deca koja ne mogu odmah nakon rođenja da se upišu u matičnu knjigu rođenih, a da su i  postupci naknadnog upisa opterećeni brojnim preprekama i nepravilnostima. Takođe se naglašava da sticanje državljanstva po osnovu rođenja u Srbiji najčešće nije usklađeno sa domaćim i međunarodnim propisima, da mnogi građani, i to pre svega interno raseljena lica sa Kosova, ne mogu da prijave prebivalište u mestu gde žive, kao i da je ostvarivanje besplatne pravne pomoći povezano sa mnogim teškoćama.

U okviru prethodnih ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, države članice Ujedinjenih nacija Srbiji su već uputile preporuke da preduzme mere koje će omogućiti svakom detetu upis u matičnu knjigu rođenih odmah po rođenju, da je potrebno da se interno raseljenim licima olakša integracija - što podrazumeva i pravilnu primenu Zakona o prebivalištu i boravištu građana – a upućen je i niz preporuka koje se odnose na sprečavanje diskriminacije Roma, na omogućavanje njihove integracije i na poštovanje ljudskih i manjinskih prava.

Srbije je prihvatila ove preporuke, ali njihova realizacija je do sada izostala. Tako i dalje majke koje nemaju lične dokumente ne mogu svoju novorođenu decu da upišu u matične knjige odmah po rođenju, mnoga interno raseljena lica više od 20 godina žive u mestima gde ne uspevaju da prijave prebivalište, a Romi su i dalje jedna od najdiskriminisanijih, najobespravljenijih i najmarginalizovanijih grupa.

Praxis i Evropska mreža za pitanja apatridije iznele su u svom izveštaju preporuke čija primena bi ovakvu situaciju mogla znatno da poboljša, a mnogim pripadnicima romske manjine omogućila bi pristup pravima koja su im zbog neposedovanja ličnih dokumenata trenutno nedostupna.

 

Romi u Mađarskoj i Srbiji često se suočavaju sa diskriminacijom i ograničenim pristupom pravdi. Strah od odmazde ili nedostatak poverenja u pravni sistem često im ostavlja malo izbora osim da diskriminaciju jednostavno prihvate, otkriva novi izveštaj Evropske grupe za prava manjina (MRGE), Praxisa i Udruženja Idetartozunk.

Tri organizacije sa ekspertizom u zaštiti prava Roma udružile su snage kako bi bolje ispitale veliki broj neprijavljenih slučajeva diskriminacije nad romskom zajednicom u ovim zemljama. Izveštaj “Izgradnja poverenja u ravnopravnost: unapređenje pristupa pravdi za Rome u Mađarskoj i Srbiji” daje pregled različitih oblasti diskriminacije sa kojima se Romi suočavaju, kao i ključne prepreke u pristupu pravdi.

„U Mađarskoj i Srbiji Romi doživljavaju diskriminaciju svakodnevno, u različitim oblastima svog života, obično podstaknutu negativnim stavovima i predrasudama“, kaže Andrea Spitalski pravna saradnica Evropske grupa za prava manjina i jedna od koautorki izveštaja. „Uprkos velikom broju incidenata, ovi slučajevi diskriminacije obično ostaju neprijavljeni.“

„Ključno je podići svest u romskoj zajednici o antidiskriminacionom zakonodavstvu i dostupnim pravnim lekovima. To može podstaći Rome da prijavljuju slučajeve diskriminacije instituciji Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, tako utirući put daljem osnaživanju romske zajednice u cilju zaštite njihovih prava“, kaže Marijana Luković, koautorka izveštaja i izvršna direktorka Praxisa. 

Neznanje da je moguće tražiti zaštitu od diskriminacije, i pravni sistemi koji su neefikasni i puni prepreka, drugi su ključni faktori koji ograničavaju pristup pravdi za Rome u obe zemlje. U Mađarskoj, komplikovano regulisanje pravnog zastupanja, dugotrajnost i neizvestan ishod u slučajevima diskriminacije, kao i ograničeno preventivno dejstvo presuda, dodatno doprinose tome da Romi nerado prijavljuju diskriminaciju.

Izveštaj sumira saznanja do kojih se došlo terenskim radom i pružanjem pravne pomoći tokom projekta čiji je cilj unapređenje pristupa pravdi za Rome. Po tri obučena medijatora su posećivali romske zajednice u obe zemlje i prikupljali informacije o slučajevima diskriminacije, uključujući i njihovo rešavanje. Takođe, izveštaj prikazuje kako su terenski rad i pružanje pravne pomoći doprineli podizanju svesti među Romima o njihovim pravima i pružanju podrške u otklanjanju prepreka u pristupu pravdi.

„Pored podizanja svesti, romski medijatori imaju važnu ulogu u rešavanju jednostavnijih slučajeva putem posredovanja između stranaka, ili pružanjem pomoći u sastavljanju podnesaka i drugih dokumenata žrtvama diskriminacije. Što više pozitivnih odluka telo za ravnopravnost donosi u slučajevima diskriminacije, to će Romi imati više poverenja u sistem“, ističe treća koautorka Erika Muhi, pravna savetnica iz Mađarske, koja se bavi diskriminacijom Roma od 1998. godine, trenutno u organizaciji Idetartozunk.

U okviru projekta, pravnici/e, zaposleni u organizacijama civilnog društva (OCD) koje se bave pravima Roma, i drugi romski aktivisti i aktivistkinje prošli su obuku o nacionalnom antidiskriminacionom zakonodavstvu i dostupnim pravnim lekovima. Organizacije civilnog društva Praxis i Idetartozunk su u jednom broju slučajeva pomagale klijentima da prijave diskriminaciju odgovarajućim nacionalnim telima za ravnopravnost.

Izveštaj najzad daje i niz preporuka, prilagođenih vladama i lokalnim donosiocima odluka u Srbiji i Mađarskoj. U obe zemlje, jedna od preporuka je podizanje svesti među Romima kako bi se povećala vidljivost ljudskih prava i postojećih pristupa pravdi. Druge preporuke ukazuju na potrebu za povećanjem pristupa besplatnoj pravnoj pomoći i za jačanjem kapaciteta OCD da zastupaju žrtve diskriminacije.

 

Izveštaj možete preuzeti OVDE

Praxis je, u saradnji sa Evropskom mrežom za pitanja apatrdije, u okviru četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, Savetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija podneo izveštaj o problemima sa kojima se u Srbiji suočavaju lica u riziku od apatridije.

U izveštaju se ukazuje na probleme koje u vezi sa upisom u matičnu knjigu rođenih, sticanjem državljanstva, prijavom prebivališta  i pristupom besplatnoj pravnoj pomoći imaju pripadnici romske nacionalne manjine.

Posebno se ističe to da se u Srbiji i dalje rađaju deca koja ne mogu odmah nakon rođenja da se upišu u matičnu knjigu rođenih, a da su i  postupci naknadnog upisa opterećeni brojnim preprekama i nepravilnostima. Takođe se naglašava da sticanje državljanstva po osnovu rođenja u Srbiji najčešće nije usklađeno sa domaćim i međunarodnim propisima, da mnogi građani, i to pre svega interno raseljena lica sa Kosova, ne mogu da prijave prebivalište u mestu gde žive, kao i da je ostvarivanje besplatne pravne pomoći povezano sa mnogim teškoćama.

U okviru prethodnih ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, države članice Ujedinjenih nacija Srbiji su već uputile preporuke da preduzme mere koje će omogućiti svakom detetu upis u matičnu knjigu rođenih odmah po rođenju, da je potrebno da se interno raseljenim licima olakša integracija - što podrazumeva i pravilnu primenu Zakona o prebivalištu i boravištu građana – a upućen je i niz preporuka koje se odnose na sprečavanje diskriminacije Roma, na omogućavanje njihove integracije i na poštovanje ljudskih i manjinskih prava.

Srbije je prihvatila ove preporuke, ali njihova realizacija je do sada izostala. Tako i dalje majke koje nemaju lične dokumente ne mogu svoju novorođenu decu da upišu u matične knjige odmah po rođenju, mnoga interno raseljena lica više od 20 godina žive u mestima gde ne uspevaju da prijave prebivalište, a Romi su i dalje jedna od najdiskriminisanijih, najobespravljenijih i najmarginalizovanijih grupa.

Praxis i Evropska mreža za pitanja apatridije iznele su u svom izveštaju preporuke čija primena bi ovakvu situaciju mogla znatno da poboljša, a mnogim pripadnicima romske manjine omogućila bi pristup pravima koja su im zbog neposedovanja ličnih dokumenata trenutno nedostupna.

 

U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za devojčice iz Novog Sada organizovan je izlet na Palić. Kako su sve učesnice prvi put u životu bile na jednom ovakvom izletu, pripremu izleta je pratila i priprema cele grupe za jedno novo iskustvo. U danima pred realizaciju izleta devojčice su imale brojna pitanja o izletu, koji je za neke od njih ujedno značio i prvo odvajanje od ukućana. U grupi se osećalo uzbuđenje i radost zbog novih iskustava.

Od samog pokreta ka Paliću grupa se ujedinila i opustila, a telefoni su korišćeni samo kako bi se pustila omiljena pesma. U zoološkom vrtu svi u grupi su vodili računa jedni o drugima i zajednički iskazivali uzbuđenje zbog divne prirode i životinja, od kojih su neke videle po prvi put u životu. Posetu zoološkom vrtu učesnice su beležile fotografijama i video klipovima sa životinjama koje su odmah delile sa najbližima. Nakon obilaska Palića i zoološkog vrta, i ručka u restoranu, usledio je raspevan povratak u Novi Sad, tokom koga su se sumirali utisci jednog lepo provedenog dana.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama Zorici Kalanjoš i Hajriji Adžemi.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

četvrtak, 01 septembar 2022 00:00

Društveno uključivanje kroz posetu Paliću


U nedelji za nama posetili smo Palić sa grupom devojčica iz Čantavira i Subotice, a sam izlet je bio prilika za druženje i razgovor o o različitim životnim opcijama i mogućnostima, kao i za podizanje svesti romskih devojčica kako bi u u potpunosti bile društveno uključene i ravnopravni članovi društva. Mnogim devojčicama je ovo bio prvi put da posećuju ovu turističku atrakciju, a nekoliko devojčica se prvi put vozilo autobusom, te im je i ovaj deo današnjeg dana predstavljao novo iskustvo i izazvao dodatan utisak.

Deca su vidno bila oduševljena Palićem, a nakon obilaska jezera i ručka, posetili smo zoološki vrt, gde su uživali u prirodi u kojoj je sam vrt smešten. U vrtu raste preko 270 vrsta drveća od kojih su mnoga retke i egzotične vrste, poput libanskog kedra i džinovske sekvoje ili ariša. Deluje kao je preko 65 vrsta životinja smešteno u prirodno okruženje, barijere su teško vidljive, te je dečji utisak bio autentičniji i jači. Nakon što su nekoliko puta obišle ceo zoo vrt, učesnice su preostalo vreme iskoristile na igralištu koje postoji u samom vrtu.

Devojčice koje su bile na ovoj aktivnosti su se dodatno zbližile. Smatramo da su radionice i ovakve aktivnosti u kojima se direktno radi sa decom i osluškuju njihovi problemi, potrebe i želje najbolji način da se deci priđe i utiče na njihovo ponašanje. Većina devojčica iz ove grupe od svojih porodica ne može očekivati da im upriliče jedan ovakav dan, zato je potrebno da društvo i organizacije koje imaju sluha i sredstava reaguju i iskoriste svoja sredstva i resurse da uključe ove devojčice u sve prilike koje društvo nudi. Posebno se zahvaljujemo našoj saradnici Klaudiji Kurini i Udruženju Roma Ači.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


Proveli smo predivan dan u druženju i uživali u prirodnim lepotama Zaltibora sa devojčicama iz Kragujevca, koje su u proteklih par meseci učestvovale u socioedukativnim radionicama na temu prevencije dečjih brakova. Pored toga što su imale priliku da izaberu destinaciju i da pozovu ostale dugarice i drugare sa kojima žele da provedu dan, devojčice su preuzele obavezu da sazovu sastanak sa roditeljima, predstave plan izleta i prikupe potrebne saglasnosti od njih tako da su dale značajan doprinos i samoj organizaciji. Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našoj dugogodišnjoj saradnici Emini Nikolić, i svakako organizaciji Romanipen iz Kragujevca.

Posetili smo Stopića pećinu koja je jedna od najuređenijih pećina u Srbiji i istovremeno zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja, muzej na otvorenom Staro selo u mestu Sirogojno, vodopad u Gostilju koji se ubraja u najviše prirodne vodopade u Srbiji i atraktivni El Paso City i zaista zanimljive ambijentalne celine koje se u njemu nalaze. Deca do sada nisu imala priliku da posete ove sadržaje tako da su zaista uživali i stekli nova iskustva i utiske.

Dan smo iskoristili da se družimo, da razgovaramo o planovima za budućnost i mogućnostima koje imaju pred sobom u pogledu daljeg razvoja i da utičemo na jačanje svesti o značaju obrazovanja i sticanja veština na putu njihovog ličnog i ekonomskog osamostaljivanja.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za romske devojčice iz Vranja organizovan je događaj u okviru koga smo posetili zoološki vrt „Mišić“ u mestu Dulan koje je udaljeno 8 km od Vranja. Devojčice iz Vranja i okoline, njih 18 koliko ih je bilo na ovom izletu, do sada nisu imale priliku da posete zoološki vrt, niti da prisustvuju nekom ovako organizovanom događaju. Devojčice su bile oduševljene konjima, zebrom, majmunima i drugim životinjama, od kojih su neke videle po prvi put uživo u ovom zoološkom vrtu.

Aktivnost socijalne inkluzije doprinela je da učesnice aktivno učestvuju u ovom dogadjaju. Devojčice su nam prenele da se do sada nisu međusobno družile van svoje zajednice i škole i da bi volele da imaju još ovakvih prilika da posete različita mesta u okolini Vranja, učestvuju u sličnim aktivnostima i nastave druženje. Posle obilaska zooloskog vrta, organizovan je ručak u restoranu koji je u sklopu zooloskog vrta.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našoj saradnici Marini Damjanovski i udruženju Glas Vranja.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za romske devojčice iz Kruševca, organizovana je poseta za 15 devojčica Jagodini, koja je započela posetom muzeju voštanih figura, čija je postavka izazvala veliko oduševljenje kod devojčica, koje su imale priliku i da saznaju detalje iz života znamenitih ličnosti. Nakon ručka i obilaska Jagodine, izlet je nastavljen posetom zoološkom vrtu, gde su razne životinje okupirale pažnju devojčica, dok su ih priče vodile u daleke krajeve sveta.

Izlet smo završili obilaskom etno-sela Stolovo nadomak Paraćina. Devojčice su uživale u autentičnom moravskom selu, tradicionalnoj hrani i lepoti prirode.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama i udruženju Romani cikna.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za devojčice iz Novog Sada organizovan je izlet na Palić. Kako su sve učesnice prvi put u životu bile na jednom ovakvom izletu, pripremu izleta je pratila i priprema cele grupe za jedno novo iskustvo. U danima pred realizaciju izleta devojčice su imale brojna pitanja o izletu, koji je za neke od njih ujedno značio i prvo odvajanje od ukućana. U grupi se osećalo uzbuđenje i radost zbog novih iskustava.

Od samog pokreta ka Paliću grupa se ujedinila i opustila, a telefoni su korišćeni samo kako bi se pustila omiljena pesma. U zoološkom vrtu svi u grupi su vodili računa jedni o drugima i zajednički iskazivali uzbuđenje zbog divne prirode i životinja, od kojih su neke videle po prvi put u životu. Posetu zoološkom vrtu učesnice su beležile fotografijama i video klipovima sa životinjama koje su odmah delile sa najbližima. Nakon obilaska Palića i zoološkog vrta, i ručka u restoranu, usledio je raspevan povratak u Novi Sad, tokom koga su se sumirali utisci jednog lepo provedenog dana.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama Zorici Kalanjoš i Hajriji Adžemi.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za romske devojčice iz Kruševca, organizovana je poseta za 14 devojčica Jagodini, koja je započela posetom muzeju voštanih figura, čija je postavka izazvala veliko oduševljenje kod devojčica, koje su imale priliku i da saznaju detalje iz života znamenitih ličnosti. Nakon ručka i obilaska Jagodine, izlet je nastavljen posetom zoološkom vrtu, gde su razne životinje okupirale pažnju devojčica, dok su ih priče vodile u daleke krajeve sveta.

Izlet smo završili obilaskom etno-sela Stolovo nadomak Paraćina. Devojčice su uživale u autentičnom moravskom selu, tradicionalnoj hrani i lepoti prirode.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama i udruženju Romani cikna.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action