Prava deteta

Praxis

Praxis

Izmenama i dopunama Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje je Republički zavod za zdravstveno osiguranje doneo 9. jula 2010. godine, usvojene su novine koje licima romske nacionalnosti znatno olakšavaju pristup zdravstvenoj zašiti. Izmenjen je član 7. tačka 11. Pravilnika na osnovu koga će Romi ubuduće moći da dobiju zdravstvenu knjižicu i ukoliko nemaju prijavu boravišta.

Izmeni člana 7. tačke 11. Pravilnika je prethodila inicijativa Praxisa kojom je u februaru 2010. godine pokrenut postupak ocene zakonitosti pomenutog člana pred Ustavnim sudom Srbije. Inicijativom je ukazano da je sporni član u suprotnosti sa odredbom Zakona o zdravstvenom osiguranju čiji je cilj bio da omogući izdavanje zdravstvene knjižice Romima koji zbog tradicionalnog načina života nemaju stalno prebivalište, odnosno boraviše. Za vreme važenja ranijeg člana 7. t. 11. Pravilnika, oni nisu mogli da dobiju zdravstvenu knjižicu jer im je, suprotno Zakonu, Pravilnikom nalagano prilaganje prijave boravišta. Time je pristup zdravstvenom osiguranju uskraćen celoj jednoj grupi stanovništva, koja je pri tome jedna od socijalno najugroženijih grupa u Srbiji.

Nekoliko meseci nakon podnošenja inicijative, Praxis je u komunikaciji sa Direkcijom za zdravstveno osiguranje i pravne poslove Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, saznao da je taj organ od Ustavnog suda primio nalog kojim se traži izjašnjenje o podnetoj inicijativi, te da bi uskoro trebalo da budu usvojene izmene koje bi dovele do usaglašavanja Pravilnika sa Zakonom. Takvo rešenje je usvojeno izmenama Pravilnika u julu 2010. godine. Ukinut je nezakoniti uslov u pogledu prijave boravka za Rome koji zbog nomadskog načina života nemaju prebivalište, odnosno boravište.

Ishod inicijative Praxisa i promene spornog člana Pravilnika je jednostavnije ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu svih lica romske nacionalnosti koja ne mogu pružiti dokaz o mestu stanovanja. Umesto ranije tražene potvrde o privremenom boravištu koju nisu mogli dobiti, ubuduće će adresu stanovanja dokazivati ličnom izjavom, što predstavlja značajan pomak u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu pripadnika romske etničke zajednice.

U Srbiji živi na hiljade lica romske nacionalnosti bez stalnog mesta stanovanja, u trajnoj potrazi za prihodima koji će im omogućiti preživljavanje. Čak i u slučaju zadržavanja u jednom mestu, nastanjujući se u nelegalnim naseljima, oni i dalje nemaju mogućnost da prijave prebivalište, ni boravište. Zahvaljujući inicijativi Praxisa, Romima bez stalne adrese je konačno data mogućnost da dobiju zdravstvene knjižice.

Iako postupak povodom inicijative Praxisa pred Ustavnim sudom još uvek nije formalno okončan i podnosilac inicijative nije od suda obavešten o izmenama Pravilnika, izmene su stupile na snagu 17. jula 2010. godine. Uprkos tome, primećeno je da vest o promenama uslova za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu lica romske nacionalnosti tek stiže do pojedinih filijala Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Pojedine filijale odbijaju da primene izmenjeni član 7. t. 11. Pravilnika. Ipak, iskustva Praxisa potvrđuju da su pojedine filijale otpočele sa primenom izmenjenog Pravilnika i licima romske nacionalnosti izdavale zdravstvene knjižice na osnovu lične izjave o mestu stanovanja. Na taj način jedna Praxisova klijentkinja romske nacionalnosti je dobila zdravstvenu knjižicu po prvi put nakon desetogodišnje isključenosti iz sistema zdravstvenog osiguranja.

 

Preuzmite dokument: Inicijativa za pokretanje postupka za ocenu zakonitosti člana 6, tačka 11 Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Licima romske nacionalnosti bez stalnog prebivališta, odnosno boravišta ponovo se uskraćuje pristup pravu na zdravstveno osiguranje. Pojedine filijale Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje ponovo zahtevaju da lica romske nacionalnosti prilože prijavu boravka prilikom prijave na zdravstveno osiguranje, a onima koji prijavu boravišta nemaju, onemogućava se sticanje svojstva osiguranika. Romima koji su ranije uspeli da pribave zdravstvene knjižice i bez prijave boravka, sada se onemogućava overavanje knjižica.

Obavezu prilaganja prijave boravka ranije je propisivao Pravilnik o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Međutim, nakon što je Praxis pred Ustavnim sudom Republike Srbije pokrenuo postupak ocene zakonitosti Pravilnika, u julu 2010. godine Pravilnik je izmenjen i ukinuta je obaveza prilaganja prijave boravka za lica romske nacionalnosti bez stalnog prebivališta, odnosno boravišta. Pravilnik je usklađen sa Zakonom, a brojnim Romima omogućeno je da po prvi put dobiju zdravstvene knjižice. Zaključno sa prethodnim mesecom, ta lica su dobijala zdravstene knjižice na osnovu člana 22. Zakona o zdravstvenom osiguranju koji je Romima omogućavao da steknu svojstvo osiguranika bez obzira na to da li imaju prijavu boravka, kao i na osnovu izmenjenog člana 7. tačke 11. Pravilnika, kojim je propisano da ta lica umesto prijave boravka prilažu ličnu izjavu o adresi stanovanja.

Uskraćujući pravo na zdravstveno osiguranje jednoj od najugroženijih grupa u Srbiji, filijale RFZO se pozivaju na Uredbu o sadržini, obrascu i načinu podnošenja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje u kojoj se navodi da lica romske nacionalnosti treba da prilože i prijavu boravka. Takvo postupanje filijala RFZO, ne samo da je u suprotnosti sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, nego predstavlja i kršenje ustavnog jemstva shodno kome se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati.

Zbog okolnosti da se Romima koji ne mogu da prijave mesto boravka uskraćuje pravo na zdravstveno osiguranje na nezakonit način, Praxis je 27.04.2012. uputio Ustavnom sudu inicijativu za ocenu zakonitosti Uredbe, tražeći da sud donese odluku kojom se utvrđuje da je sporna odredba Uredbe u suprotnosti za Zakonom o zdravstvenom osiguranju.


Pogledajte povezane vesti:


Inicijativa za ocenu zakonitosti člana 7. tačka 11. Pravilnika iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

Korak napred u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu pripadnika romske nacionalne manjine

subota, 07 april 2012 17:40

Osuda rasističkog nasilja u Resniku

Organizacije za ljudska prava najoštrije osuđuju rasističke proteste u Resniku koji su izbili 7. aprila 2012. usled najavljenog preseljenja Roma/kinja iz neformalnog naselja Belvil.  Istovremeno, koristimo priliku da ukažemo na ozbiljnost ovog problema, kao i da onima koji su odgovorni za njegovo produbljivanje poručimo da moraju da preuzmu odgovornost za populističke izjave koje ohrabruju rasističko nasilje. Rasizam u značajnoj meri ohrabruju populističke izjave političara koji na antiromskom sentimentu sakupljaju jeftine političke poene.

U tom smislu, iako je javno osudio napade na policiju koja obezbeđuje postavljanje kontejnera, gradonačelnik Beograda poslednja dva meseca ne propušta priliku da javno stigmatizira pripadnike/ce romske nacionalnosti upravo u kontekstu njihovog prava da ostvare pravo na adekvatan smeštaj i budu zaštićeni od prinudnih iseljenja. Podsećamo da je Dragan Đilas u odgovoru gradonačelniku belgijskog grada Larnea, zajedljivo i bahato, ponudio da deportuje beogradske Rome/kinje, stanovnike/ce neformalnih naselja, za ostvarenje čijih prava se pomenuti gradonačelnik založio. Na taj način, Dragan Đilas poslao je nedvosmislenu poruku da Romi/kinje nisu dobrodošli niti ih smatra ravnopravnim građanima Beograda i Srbije. Represivne mere i pozivanje na primenu zakona ne mogu da daju očekivane rezultate ako ih istovremeno prate dvosmislene poruke političara koji demagoškim porukama obezbeđuju naklonost birača.
 
Istovremeno, ističemo da se rasisitički napadi retko procesuiraju, odnosno da se mržnja kao motiv počinioca retko uzima u obzir, a kazne koje se tom prilikom izriču su uslovne ili ispod zakonskog minimuma. Ovo možemo da ilustrujemo izuzetno zabrinjavajućom činjenicom da su šestorica vinovnika višednevnog rasističkog nasilja u selu Jabuka 2010. godine osuđeni na uslovne kazne.

Ovom prilikom ponavljamo da kontejneri nisu adekvatno rešenje, ne samo zato što ne mogu da obezbede osnovne materijalne uslove za život dostojanstven čoveka, već i zato što segregirana kontejnerska naselja ne doprinose suštinskoj integraciji Roma/kinja i ne promovišu interkulturalnost i suživot različitih etničkih grupa.
 
Zahtevamo da se počinioci ovog nasilja procesuiraju i da predstavnici vlasti  nedvosmisleno osude ovakvo ponašanje. Istovremeno, od onih koji mesecima šire rasističke poruke tražimo da preuzmu odgovornost za posledice svojih izjava.

Koaliciju protiv diskriminacije čine: Centar za unapređivanje pravnih studija, Civil Rights Defenders, Labris - organizacija za lezbejska ljudska prava, Anti-trafiking centar, Mreža odbora za ljudska prava (CHRIS network), Udruženje studenata sa hendikepom, Gayten LGBT, PRAXIS i Regionalni centar za manjine.


Saopštenju se pridružuju i:

Inicijativa mladih za ljudska - YIHR
Fond za humanitarno pravo - FHP
Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM
Žene u crnom – ŽUC
Centar za prava Romkinja – Niš
Centar za prava manjina

U novembru 2008. godine UNHCR Srbija, Misija OEBS u Srbiji i Centar za unapređivanje pravnih studija su zajedno sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava organizovali okrugle stolove u Nišu, Novom Sadu i Beogradu na kojima je Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta predstavljen stručnoj javnosti koja se svakodnevno bavi pitanjima pravno nevidljivih lica. Okrugli stolovi su bili posvećeni analizi problema sa kojima se „pravno nevidljiva“ lica suočavaju, kao i predlozima za njihovo rešavanje na modernim zakonskim temeljima. Okrugli stolovi su okupili predstavnike brojnih nevladinih i međunarodnih organizacija, predstavnike sudstva i policije i matičare koji svakodnevno rade na postupcima naknadnog upisa, koji su kroz javnu debatu dali svoj doprinos pronalaženju najboljeg rešenja za problem „pravno nevidljivih“ lica.

Praxis je učestvovao na sva tri okrugla stola i predstavio probleme sa kojima se suočava u praksi u vođenju postupaka naknadnog upisa u matične knjige rođenih i ostvarivanja prava na pravni subjektivitet. Praxis je takođe predstavio publikaciju „ Pravno nevidljiva lica u sedam slika – Zašto je neophodno hitno doneti Zakon o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta “, koji ilustruje svakodnevne probleme „pravno nevidljivih“ lica i koji je izrađen kako bi podržao usvajanje Modela zakona.

Dalje lobiranje za Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta će se nastaviti, uz veliku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava koje je aktivno učestvovalo u kampanji javnog zagovaranja, sa krajnjim ciljem da se Model zakona podnese Vladi Republike Srbije na usvajanje.

 

Preuzmite izveštaj: Pravno nevidljiva lica u sedam slika

Preuzmite dokument: Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta

Nevladina organizacija Praxis, uz podršku Evropske Unije a u saradnji sa partnerskim organizacijama Hajnrih Bel fondacijom, Regionalnim centrom za manjine i Dokukinom, organizuje ekspertsku debatu pod nazivom "Evropske dobre prakse - sredstvo javnog zagovaranja u Srbiji" koja će se održati 29-30. septembra u hotelu Šumadija, Šumadijski trg 8, od 10:00-18:00 časova.

Debata će ugostiti eksperte iz zemalja Evropske Unije i domaće stručnjake kako bi se u zajedničkom dijalogu još jednom skrenula pažnja na probleme romske populacije u pogledu uživanja prava na pravni subjektivitet i prava na stanovanje, predstavili primeri dobre prakse iz Evrope, predložila najbolja rešenja i formulisale preporuke za njihovu primenu.

Planirane teme za diskusiju:

I dan – 29. septembar 2011. godine
Pravo na pravni subjektivitet

  • Primeri dobre prakse, dobrih sistemskih rešenja i međunarodnih standarda vezanih za upis u matičnu knjigu rođenih kao i za naknadni upis
  • Upis u matičnu knjigu rođenih dece čiji roditelji nemaju potrebna dokumenta
  • Upis punoletnih lica u matičnu knjigu rođenih koji ne znaju svoje lične podatke, čiji su roditelji preminuli, nepoznati ili na nepoznatom mestu boravišta
  • Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta kao jedno od rešenja
  • Zaštita prava na pravni subjektivitet i povezanost sa ostalim ljudskim pravima

   
II dan –30. septembar 2011. godine
Pravo na adekvatno stanovanje

  • Primeri dobre prakse, dobrih sistemskih rešenja i međunarodnih standarda u oblasti prinudnih iseljenja
  • Pravna zaštita u slučajevima prinudnih iseljenja
  • Primeri dobre prakse, dobrih sistemskih rešenja i međunarodnih standarda vezanih za održiv razvoj neformalnih romskih naselja (mogućnost legalizacije, upisa prebivališta/boravišta, itd.)
  • Zaštita prava na adekvatno stanovanje i povezanost sa ostalim ljudskim pravima

Preuzmite dokumenta: Profili eksperata   Dnevni red

Posetioci hrvatskog ostrva Brač imali su prilike da od 10. do 14. jula 2012. godine pogledaju najnovija evropska dokumentarna ostvarenja na Supetar Super Film Festivalu. Na repertoaru su se smenjivali dokumentarci iz Švedske, Danske, Poljske, Rusije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Velike Britanije, Češke i Hrvatske, a publika je nakon projekcija razmenjivala utiske sa autorima i glasala za svoje favorite.

Na osnovu glasova publike, prvo mesto pripalo je filmu „Kosa (je sve)“ švedske rediteljke Kristine Huglund, drugo filmu „Zbogom gotovo je“, autorke Tore Martens, dok je „Ovde sam“, rediteljsko ostvarenje Irene Fabri osvojilo treće mesto.

Film „Ovde sam“, koji je Praxis producirao u saradnji sa Dokukinom, uz finansijsku podršku Evropske Unije, preispituje egzistencijalne probleme stanovnika neformalnih romskih naselja u Srbiji i uvodi gledaoce u veoma živ, paralelni svet marginalizovanih koji opstaje po principu vere i nade. U duhu marginalca, glavni junak iz subjektivne vizure upoznaje publiku sa svojim prijateljima čije sudbine najčešće zavise samo od jednog papira ili nečije dobre volje.

Podsećanja radi, stanovnici neformalnih romskih naselja u Srbiji ne poseduju lična dokumenta, jer nemaju mogućnost da prijave prebivalište. Neposedovanje identifikacionog dokumenta ih sprečava da nađu posao, školuju decu i uživaju druga socio-ekonomska prava. Takođe, među njima postoje „pravno nevidljiva“ lica, lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih zbog čega žive van sistema zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, društveno su isključena i izložena raznim oblicima diskriminacije.

U želji da skrenemo pažnju na najmarginalizovaniju manjinu u Srbiji, Praxis planira da nastavi sa promocijom filma i na drugim festivalima u zemlji i inostranstvu. Promotivne video zapise dokumentarca možete pogledati na youtube linkovima pod nazivom „Ovde sam-Pravno nevidljivi“ i „Ovde sam-Prinudna iseljenja“.

Nadamo se da će priznanje dokumentarcu „Ovde sam“ podsetiti vlasti da probleme stanovnika neformalnih romskih naselja u Srbiji treba rešiti u što kraćem roku.

Videti takođe blog na sajtu Evropske mreže za pitanja apatridije: Giving a Face to the Invisible

Povodom završetka iseljenja neformalnog romskog naselja u Bloku 72 na Novom Beogradu obaveštavamo javnost da ni ovo iseljenje nije sprovedeno u skladu sa međunarodnim standardima koji obavezuju Republiku Srbiju, pre svega Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Postupak iseljenja neformalnog naselja u Bloku 72 u kojem su živele 33 romske porodice otpočeo je uručivanjem rešenja o rušenju objekata u roku od jednog dana. Nakon toga, Zaštitnik građana pokrenuo je postupak kontrole zakonitosti i pravilnosti rada organa koji su nadležni za sprovođenje iseljenja. U svojoj preporuci, Zaštitnik građana je utvrdio da je „država preko svojih organa, a na osnovu zaključka Vlade RS, protivno strateškim dokumentima, nacionalnim i međunarodnim standardima, radi izgradnje stambeno poslovnog objekta, počela sa prinudnim raseljavanjem romskih porodica u ulici dr Ivana Ribara u Bloku 72 na Novom Beogradu.“

Uprava za ljudska i manjinska prava, nakon preporuke Zaštitnika građana formirala je Radnu grupu koja je imala zadatak da pronađe rešenje za adekvatno stambeno zbrinjavanje stanovnika neformalnog naselja u Bloku 72 i organizuje konsultacije sa stanovnicima naselja. Ipak, rezultat je izostao pre svega jer interno raseljenim licima nije obezbeđen adekvatan alternativni smeštaj. Neuspeh procesa iseljenja još jednom je pokazao da je neophodno hitno preduzeti mere kojima bi se garantovala zaštita ljudskih prava prilikom iseljenja.

Međunarodni standardi jasno propisuju da iseljenja ne smeju da rezultiraju time da pojedinci ostanu bez krova nad glavom. Ipak, jedan deo porodica iz naselja u Bloku 72 ostao je na ulici. To su mahom interno raseljena lica sa Kosova, koja nisu bila smeštena u kolektivnim centrima od 1999. godine. Većina njih je tokom postupka iseljenja smatrana licima koja su ostvarila povratak na Kosovo. Zbog toga im je ponuđen privremeni smeštaj u trajanju do tri nedelje u kolektivnim centrima, nakon čega bi trebalo da se vrate na Kosovo iako je proces njihovog povratka neodrživ. Bez krova nad glavom ostale su, između ostalih, porodica pravno nevidljivih lica, porodica sa detetom mlađim od mesec dana i trudnica u devetom mesecu trudnoće sa suprugom i dvoje dece.

Još jednom pozivamo vlasti Republike Srbije:

  • da hitno obustave praksu prinudnih iseljenja neformalnih naselja;
  • da u najkraćem roku otpočnu sa izradom propisa koji bi regulisali postupke iseljenja neformalnih
    naselja u skladu sa međunarodnim standardima;
  • da što pre javnosti predstave plan raseljavanja neformalnog naselja Belvil;
  • da preduzmu sve korake kojima bi se obezbedilo poštovanje ljudskih prava prilikom iseljenja;
  • da sprovedu mere za unapređivanje stambenih uslova Roma predviđene Strategijom za
    unapređivanje položaja Roma u Republici Srbiji.

Dana 27. jula 2010. godine Praxis je zajedno sa Koalicijom protiv diskriminacije i drugim partnerskim organizacijama uputio zahtev dr Neveni Petrušić da se bez odlaganja opredeli da li će obavljati svoju funkciju Poverenice za zaštitu ravnopravnosti ili će zadržati posao profesorke Pravnog fakulteta u Nišu sa punim radnim vremenom. Prema izričitoj odredbi člana 28. Zakona o zabrani diskriminacije, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ne sme obavljati bilo kakvu profesionalnu delatnost.

U pismu Zaštitniku građana Saši Jankoviću, koji je Praxis uputio 03.08.2010. godine, navodi se da je Praxis podržao zahtev Koalicije protiv diskriminacije jer se u potpunosti slaže sa razumevanjem pravnih pravila na kojima se temelji navedeni zahtev, a koji je u dokumentu izložio koordinator Koalicije protiv diskriminacije i član radne grupe Ministarstva rada i socijalne politike za izradu Zakona o zabrani diskriminacije, dr Saša Gajin. Takođe, Praxis je podržao ovaj zahtev jer smatra da je Srbiji potrebna posvećena, snažna i funkcionalna institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti koja će moći da odgovori na obaveze propisane Zakonom o zabrani diskriminacije.

Uz svoje pismo Zaštitniku građana, Praxis je priložio i zahtev Koalicije protiv diskriminacije upućen Poverenici za zaštitu ravnopravnosti, kao i dokument o razumevanju pravnih pravila na kojima se temelji navedeni zahtev 31 nevladine organizacije.

Kako je i Komitet pravnika za ljudska prava - YUCOM podneo Zaštitniku građana inicijativu za podnošenje predloga za donošenje autentičnog tumačenja Zakona o zabrani diskriminacije, Praxis veruje da će obe inicijative pred Zaštitnikom građana biti od koristiti pri odlučivanju o podnošenju predlogu za donošenje autentičnog tumačenja Zakona o zabrani diskriminacije.

Preuzmite: Zahtev Koalicije protiv diskriminacije i partnerskih organizacija Poverenici za zaštitu ravnopravnosti

Preuzmite: Dokument o pravnim pravilima na kojima se zahtev Poverenici za zaštitu ravnopravnosti temelji  

nedelja, 12 avgust 2012 10:27

Skadarska: romske porodice ostale na ulici

Najoštrije osuđujemo izostanak adekvatne reakcije Sekretarijata za socijalnu zaštitu grada Beograda koji se oglušio o zahteve za obezbeđivanje adekvatnog alternativnog smeštaja romskim porodicama sa decom iz Skadarske ulice. Ove porodice su juče ostale na ulici. Stanovnici Skadarske 55 prošlu noć su proveli u gradskim parkovima a deci je prenoćište pružilo Svratište za „decu ulice“.

Napominjemo da su se povodom ovog slučaja 22 organizacije civilnog društva zajednički obratile nadležnim gradskim vlastima i da su pokušaji da se dogovori sastanak i saradnja sa Sekretarijatom za socijalnu zaštitu bili uzaludni.

Stanari iz Skadarske ulice su se još 20. jula 2011. godine obratili Sekeretarijatu za socijalnu zaštitu grada Beograda sa zahtevom za hitno pronalaženje adekvatnog smeštaja zbog toga što im je 27. jula 2011. godine pretilo prinudno iseljenje iz objekta u kom su živeli. Kako gradske vlasti nisu reagovale na ovaj zahtev, na dan prinudnog iseljenja aktivisti organizacija za zaštitu ljudskih prava postigli su dogovor sa punomoćnikom vlasnika napuštenog objekta i uspeli da odlože prinudno iseljenje za 15 dana, kako bi u međuvremenu došlo do iznalaženje rešenja za smeštaj ovih porodica. Međutim, jedino što su nadležni ponudili ovim porodicama jeste jednokratna socijalna pomoć, razdvajanje porodica i smeštaj dece starije od tri godine u ustanovama socijalne zaštite i karte do mesta prebivališta za porodicu koja nije iz Beograda.

Posebno zabrinjava činjenica da su nadležni organi zanemarili naročito težak položaj žene žrtve nasilja u porodici. Žrtvi nasilja u porodici ponuđena je karta u jednom pravcu u mesto gde joj je prebivalište prijavljeno na adresi nasilnika.

Ponovo napominjemo da Međunarodni dokumenti u oblasti zaštite ljudskih prava, pre svega Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji obavezuju i Republiku Srbiju, garantuju pravo na stanovanje i obezbeđivanje alternativnog smeštaja u slučajevima prinudnog iseljenja. Rezultat prinudnih iseljenja ne treba da budu beskućnici, koji su dodatno izloženi kršenju ostalih ljudskih prava.

Odgovornost za kršenje prava stanovnika Skadarske ulice 55 i povredu međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava koje obavezuju Republiku Srbiju u potpunosti snose nadležni organi grada Beograda. Zbog toga zahtevamo da nadležne gradske vlasti hitno obezbede adekvatan alternativni smeštaj porodicama iz Skadarske i da prestanu sa praksom prinudnih iseljenja koja je u suprotnosti sa međunarodnim standardima u oblasti prava na stanovanje.

Organizacije potpisnice saopštenja:

1.    Praxis
2.    Komitet pravnika za ljudska prava – Yucom
3.    Regionalni centar za manjine
4.    Žene u crnom
5.    Centar za unapređivanje pravnih studija
6.    Inicijativa mladih za ljudska prava
7.    Fond za humanitarno pravo
8.    Centar za integraciju mladih

četvrtak, 09 februar 2012 09:42

Solidarnost sa stanovnicima neformalnih naselja

Nevladina organizacija Praxis, Fond za humanitarno pravo, Regionalni centar za manjine i Centar za integraciju mladih apeluju na državne organe i jedinice lokalne samouprave da u skladu sa svojim mogućnostima i nadležnostima hitno otpočnu sa pružanjem pomoći stanovnicima neformalnih naselja. Takođe, pozivamo građane i društveno odgovorna preduzeća da u izrazito nepovoljnim vremenskim uslovima pokažu solidarnost sa stanovnicima ovih naselja i pomognu doniranjem ogreva, hrane i tople odeće.
 
Naši sugrađani iz neformalnih naselja žive ispod granice siromaštva, mnogi od njih bez socijalne i zdravstvene zaštite, bez stalnog izvora prihoda, u kućama koje su građene od materijala koje većina građana smatra otpadom i u uslovima potpune društvene isključenosti. Pri izuzetno niskim temperaturama stanovnicima neformalnih naselja a posebno deci i starim licima dramatično je ugroženo zdravlje ali i život zbog loše izolacije objekata u kojima stanuju, nedostatka ogreva, hrane i nemogućnosti da rade u izrazito teškim vremenskim uslovima. Posebno zabrinjava činjenica da je nastavak hladnog talasa najavljen i za naredne dane, da se njihova situacija ne poboljšava a da u naseljima živi veliki broj dece koja neće moći ni da se ugreju u školama koje su zatvorene.

Apelujemo na nadležne državne organe da povećaju kapacitete prihvatilišta,  prihvatnih centara i ustanova socijalne zaštite kako bi se najugroženijim stanovnicima neformalnih naselja obezbedilo privremeno sklonište od hladnoće. U razmatranju alternativnih mogućnosti za smeštaj najugroženijih skrećemo pažnju da se praksa izmeštanja dece iz porodica u ovakvim situacijama pažljivo razmatra i da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se očuvalo jedinstvo porodice. Takođe, pozivamo predstavnike institucija socijalne zaštite da formiraju mobilne timove u svojim zajednicama koji će obilaziti stanovnike najugroženijih neformalnih naselja kako bi se na adekvatan način  i u što kraćem roku odgovorilo na zadovoljenje njihovih egzistencijanih potreba.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action