Prava deteta

Praxis

Praxis

SAOPŠTENJE KOALICIJE ZA PRISTUP PRAVDI

Koalicija za pristup pravdi zahteva od vlade Republike Srbije da bez odlaganja omogući organizacijama civilnog društva pristup dokumentima koji se odnose na sadržinu zakona čije se usvajanje priprema. U skladu sa strateškim opredeljenjima Republike Srbije, organizacije civilnog društva trebalo bi da imaju ključnu ulogu u zakonodavnim reformama i drugim aspektima procesa pridruživanja zemlje Evropskoj Uniji.

Koalicija za pristup pravdi najoštije protestuje protiv odluke Kancelarije za evropske integracije da ne dozvoli organizacijama civilnog društva pristup dokumentu koji sadrži komentare Evropske komisije na Nacrt zakona o javnom informisanju i medijima. Ova odluka koja nema nikakvo utemeljenje u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, neposredno podstiče nadležna ministarstva da propisuju nova zakonska pravila skriveni od očiju javnosti.

Skrećemo pažnju na činjenicu da su kometari Evropske komisije dostavljeni Kancelariji za evropske integracije pre više od 45 dana, a da je nadležno Ministarstvo kulture i javnog informisanja više puta pisanim putem potvrdilo da ono nije dobilo te komentare od Kancelarije. U vezi sa tim, Koalicija traži odgovor vlade Republike Srbije na pitanje ko i na osnovu kojih ovlašćenja može unutar Kancelarije da odluči o tome da li će se javnost i nadležno ministarstvo upoznati sa sadržinom dokumenata koji stižu iz Brisela, a koji se vezuju za izradu novih zakonskih propisa.

Medijski zakoni sadrže regulativu od posebnog značaja za demokratski poredak zemlje i ne bi smeli da budu predmet obrade skrivenih političkih agendi ministarstva i drugih zainteresovanih strana. Takođe, rad na izmeni celokupnog zakonodavstva zemlje u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ne bi smeo da bude opterećen demokratskim deficitima, jer je upravo razvoj demokratije, odnosno političke participacije, kao i sistema poštovanja i zaštite prava i sloboda onih na koje se zakoni odnose, osnovni cilj evropskih integracija društva. Zbog toga Koalicija za pristup pravdi zahteva od vlade Republike Srbije da bez odlaganja preduzme sve neophodne mere i neposredno obezbedi participativnu ulogu građana u procesu zakonodavne reforme u skladu sa najvišim demokratskim standardima modernog društva.

Koaliciju za pristup pravdi čine sledeće organizacije:
Centar za unapređivanje pravnih studija, Civil Rights Defenders, CHRIS – mreža odbora za ljudska prava u Srbiji, Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Praxis i Nezavisno udruženje novinara Srbije.

S. K. je nakon 23 meseca od podnošenja zahteva za utvrđivanje državljanstva primila rešenje kojim se utvrđuje njeno državljanstvo. U pitanju je majka šestoro pravno nevidljive dece, koja nisu upisana u matične evidencije zbog neregulisanog statusa majke, odnosno neposedovanja lične karte, bez obzira na to što poseduje izvod iz matične knjige rođenih, JMBG i prijavu prebivališta.

Postupak za utvrđivanje državljanstva koji je Praxis, kao zastupnik S. K, vodio pred Policijskom stanicom Novi Beograd, trajao je neprimereno dugo, zbog nepodudaranja nekih njenih podataka i podataka njenih roditelja u matičnim evidencijama, što je iziskivalo vođenje postupaka za ispravku podataka u matičnim evidencijama.

Pored toga, dopuna zahteva koja je primljena u julu 2013. godine od strane Policijske stanice Novi Beograd, izgubila se na putu od Policijske stanice do Ministarstva unutrašnjih poslova, iako se oba organa nalaze u istoj ulici. Tek nakon podnošenja pritužbe zbog nepostupanja Policijske stanice, pronađena je dopuna zahteva i organ je postupio po njemu.

Ovo nije usamljen primer da nedostatak ličnih dokumenata roditelja ostavlja decu  pravno nevidljivu za sistem, iako je obaveza  države da poštuje Konvenciju o pravima deteta, koja u članu 7. propisuje da će dete biti upisano odmah nakon rođenja i imaće od rođenja pravo na ime i pravo na sticanje državljanstva.

Dana 2. aprila 2013. godine u Nišu je, u okviru projekta „Ravnopravna šansa za bolje perspektive, jačanje romskog naroda u borbi protiv diskriminacije“ koji sprovodi Poverenik za zaštitu ravnopravnosti u saradnji sa Praxisom, održana tribina za pripadnike romske zajednice. Održavanje tribine je deo informativne i edukativne kampanje Poverenika za zaštitu ravnopravnosti u cilju podizanja svesti i osnaživanja osetljive društvene grupe u borbi protiv diskriminacije. Tribini su prisustvovali predstavnici organizacija čije su aktivnosti usmerene na zaštitu i pomoć marginalizovanim i isključenim društvenim grupama, pre svega pripadnicima romske zajednice.

Predstavnici kancelarije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti predstavili su instituciju, njenu organizaciju i nadležnost, kao i sam postupak po pritužbi. Navodeći pojedinačne slučajeve na kojima su radili, nastojali su da učesnicima ukažu na razlike u ponašanjima ili aktima koji predstavljaju diskriminaciju od onih koja to nisu. U svakom slučaju, pozvali su učesnike da na pojavu kršenja prava na jednakost reaguju podnošenjem pritužbe Povereniku, čak i onda kada nisu sasvim sigurni da je u pitanju diskriminacija. Naime, prema njihovim rečima veliki broj pritužbi koje je Poverenik primio tokom 2012. godine ne odnosi se na diskriminaciju već na neke druge oblike povrede prava. U takvim situacijama, zaposleni u kancelariji Poverenika uputiće podnosioca pritužbe na nadležni organ kome je potrebno da se obrati u cilju zaštite prava. Posebno je naglašeno da je postupak pred Poverenikom besplatan, kao i da se pritužba može podneti poštom. Ukazano je i na to da je u samoj pritužbi pored navođenja povrede prava, kratkog opisa onoga u čemu se sastoji povreda i eventualno svedoka povrede prava, dovoljno još samo potpisati pritužbu da bi se po njoj moglo postupiti.

Tokom 2012. godine broj pritužbi koje su podnela lica romske nacionalnosti, odnosno broj pritužbi koje je neko drugi podneo u ime Roma je nešto veći nego u prethodnoj godini, ali i dalje zabrinjavajuće mali u odnosu na okolnost da su Romi jedna od najugroženijih društvenih grupa u Srbiji i da su svakodnevno žrtve diskriminacije. Isto tako, daleko je veći broj pritužbi koje su podnele organizacije civilnog društva u ime Roma nego sami Romi.

Predstavnica Praxisa nastojala je da upozna prisutne učesnike sa pojmom i sadržinom osnovnih ljudskih prava, kao i mehanizmima za pristup i zaštitu istih. Takođe, upoznala je učesnike sa najčešćim problemima i preprekama koje u praksi postoje, sa posebnom pažnjom na loša sistemska rešenja ili manjkavu praksu organa u postupcima za ostvarivanje prava kada su u pitanju osetljive društvene grupe, naročito Romi.

S obzirom na interaktivan karakter same tribine, svojim aktivnim učešćem prisutni su istakli otežan i veoma često onemogućen pristup osnovnim ljudskim pravima. U osnovi, smatraju da su socijalno izopšteni i obespravljeni, te da su veoma često žrtve diskriminacije na osnovu pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini. Ipak, među samim pripadnicima romske populacije svest o njihovom pravu na jednak tretman je nizak, a često se pojava diskriminacije minimizira i predstavlja kao društveno prihvatljivo ponašanje. Razlog takve pojave je najčešće strah od odmazde za ono lice koje bi se na kršenje prava na jednakost pritužilo. 

Ministarstvo unutrašnjih poslova je aktom od 20. jula 2013. godine svim organizacionim jedinicama dalo objašnjenje o načinu postupanja po zahtevima građana za prijavu prebivališta na adresi ustanove u kojoj su trajno smešteni ili centra za socijalni rad na čijem se području nalaze. Uputstvo je doneto u cilju ujednačavanja i sinhronizovanja postupanja ustanova, odnosno centara za socijalni rad i policijskih uprava, jer je prethodni period obeležen nedoslednom primenom zakona u praksi.

Naime, uputstvom je predviđeno da referent na upravnim poslovima u policijskoj upravi/stanici, koji prima zahtev lica za prijavu prebivališta na adresi ustanove u kojoj je trajno smešten ili centra za socijalni rad na čijem se području nalazi, popunjava obrazac prijave prebivališta i utvrđuje identitet lica koje podnosi zahtev.

Nakon što utvrdi identitet lica, referent uzima izjavu tog lica na okolnosti prijave prebivališta na adresi ustanove, odnosno centra za socijalni rad i vrši provere kroz elektronske i ručne evidencije prebivališta i boravišta građana. Ukoliko se proverama izvršenim kroz navedene evidencije utvrdi da lice nema prijavljeno prebivalište ili utvrđeno boravište na teritoriji RS, potrebno je izvršiti terensku proveru činjenice stvarnog stanovanja podnosioca zahteva, kako bi se utvrdilo da isti zaista živi na teritoriji nadležne ustanove, odnosno centra za socijalni rad.

Nakon izvršene terenske provere, popunjeni obrazac prijave prebivališta se službenim putem dostavlja nadležnoj ustanovi, odnosno centru za socijalni rad na overu. Po prijemu potpisanog i pečatom overenog obrasca prijave prebivališta od strane ustanove, odnosno centra za socijalni rad, potrebno je, uz prisustvo stranke, popuniti obrazac za prijavu – odjavu prebivališta, doneti rešenje o utvrđivanju prebivališta na adresi ustanove, odnosno centra za socijalni rad i prijavu prebivališta uneti u elektronsku evidenciju prebivališta i boravišta građana.

Videti: MUP doneo nov Pravilnik o postupku prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta prebivališta i boravišta građana
Preuzmite: Uputstvo Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike za postupanje centara za socijalni rad u vezi sa prijavom prebivališta na adresi CSR

Ministarstvo unutrašnjih poslova je aktom od 20. jula 2013. godine svim organizacionim jedinicama dalo objašnjenje o načinu postupanja po zahtevima građana za prijavu prebivališta na adresi ustanove u kojoj su trajno smešteni ili centra za socijalni rad na čijem se području nalaze. Uputstvo je doneto u cilju ujednačavanja i sinhronizovanja postupanja ustanova, odnosno centara za socijalni rad i policijskih uprava, jer je prethodni period obeležen nedoslednom primenom zakona u praksi.

Naime, uputstvom je predviđeno da referent na upravnim poslovima u policijskoj upravi/stanici, koji prima zahtev lica za prijavu prebivališta na adresi ustanove u kojoj je trajno smešten ili centra za socijalni rad na čijem se području nalazi, popunjava obrazac prijave prebivališta i utvrđuje identitet lica koje podnosi zahtev.

Nakon što utvrdi identitet lica, referent uzima izjavu tog lica na okolnosti prijave prebivališta na adresi ustanove, odnosno centra za socijalni rad i vrši provere kroz elektronske i ručne evidencije prebivališta i boravišta građana. Ukoliko se proverama izvršenim kroz navedene evidencije utvrdi da lice nema prijavljeno prebivalište ili utvrđeno boravište na teritoriji RS, potrebno je izvršiti terensku proveru činjenice stvarnog stanovanja podnosioca zahteva, kako bi se utvrdilo da isti zaista živi na teritoriji nadležne ustanove, odnosno centra za socijalni rad.

Nakon izvršene terenske provere, popunjeni obrazac prijave prebivališta se službenim putem dostavlja nadležnoj ustanovi, odnosno centru za socijalni rad na overu. Po prijemu potpisanog i pečatom overenog obrasca prijave prebivališta od strane ustanove, odnosno centra za socijalni rad, potrebno je, uz prisustvo stranke, popuniti obrazac za prijavu – odjavu prebivališta, doneti rešenje o utvrđivanju prebivališta na adresi ustanove, odnosno centra za socijalni rad i prijavu prebivališta uneti u elektronsku evidenciju prebivališta i boravišta građana.

Videti: MUP doneo nov Pravilnik o postupku prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta prebivališta i boravišta građana
Preuzmite: Uputstvo Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike za postupanje centara za socijalni rad u vezi sa prijavom prebivališta na adresi CSR

Ministarstvo unutrašnjih poslova je donelo Pravilnik o postupku prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta i boravišta građana, prijavljivanju privremenog boravka u inostranstvu i povrataka iz inostranstva, pasiviziranja prebivališta i boravišta, obrascima i načinu vođenja evidencije, koji je stupio na snagu 9. avgusta 2013. godine.

U skladu sa članom 4 ovog Pravilnika, prijavu prebivališta na adresi centra za socijalni rad popunjava i overava ovlašćeno službeno lice centra za socijalni rad, dok uputstvo Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike od 19. juna 2013. godine predviđa da se postupak davanja “saglasnosti” prijavljivanja na adresi CSR pokreće po službenoj dužnosti odmah po prijemu, od strane nadležnog organa unutrašnjih poslova kod koga se vrši prijava prebivališta, dostavljenog i popunjenog obrasca.

U razgovoru sa šeficom Policijske stanice Novi Beograd, Praxis je saznao da ona smatra da je popunjavanje obrasca u nadležnosti policijskih stanica, dok službenici Centra za socijalni rad Novi Beograd tvrde da je to u nadležnosti centara za socijalni rad. Verovatno će uputstvo MUP dati jasnije smernice za postupanje policijskih stanica u postupcima prijave prebivališta na adresi centra za socijalni rad i konačno omogućiti da se zakonsko rešenje dosledno primenjuje u praksi.

Preuzmite:Pravilnik o postupku prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta i boravišta građana
Pogledati: Novo uputstvo za postupanje centara za socijalni rad u vezi sa prijavom prebivališta na adresi

Ministarstvo unutrašnjih poslova je donelo Pravilnik o postupku prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta i boravišta građana, prijavljivanju privremenog boravka u inostranstvu i povrataka iz inostranstva, pasiviziranja prebivališta i boravišta, obrascima i načinu vođenja evidencije, koji je stupio na snagu 9. avgusta 2013. godine.

U skladu sa članom 4 ovog Pravilnika, prijavu prebivališta na adresi centra za socijalni rad popunjava i overava ovlašćeno službeno lice centra za socijalni rad, dok uputstvo Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike od 19. juna 2013. godine predviđa da se postupak davanja “saglasnosti” prijavljivanja na adresi CSR pokreće po službenoj dužnosti odmah po prijemu, od strane nadležnog organa unutrašnjih poslova kod koga se vrši prijava prebivališta, dostavljenog i popunjenog obrasca.

U razgovoru sa šeficom Policijske stanice Novi Beograd, Praxis je saznao da ona smatra da je popunjavanje obrasca u nadležnosti policijskih stanica, dok službenici Centra za socijalni rad Novi Beograd tvrde da je to u nadležnosti centara za socijalni rad. Verovatno će uputstvo MUP dati jasnije smernice za postupanje policijskih stanica u postupcima prijave prebivališta na adresi centra za socijalni rad i konačno omogućiti da se zakonsko rešenje dosledno primenjuje u praksi.

Preuzmite:Pravilnik o postupku prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta i boravišta građana
Pogledati: Novo uputstvo za postupanje centara za socijalni rad u vezi sa prijavom prebivališta na adresi

Dana 19. juna 2013. godine, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike izdalo je novo uputstvo za postupanje centara za socijalni rad u vezi sa prijavom prebivališta na adresi centra za socijalni rad za lica koja ne ispunjavaju druge zakonske osnove stanovanja, s obzirom na to da prethodno uputstvo nije nudilo rešenje koje bi bilo u interesu građana.


Novo uputstvo nudi efikasnije i racionalnije rešenje za građane, ali još uvek nisu stvoreni uslovi za doslednu primenu Zakona o prebivalištu i boravištu građana (usvojenog u novembru 2011), jer se i dalje čeka da Ministarstvo unutrašnjih poslova izda uputstvo za postupanje policijskih uprava i stanica u postupcima utvrđivanja prebivališta na adresi centra za socijalni rad.

Pogledajte Uputstvo Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike za postupanje centara za socijalni rad u vezi sa prijavom prebivališta na adresi CSR

Praksa sudova koji postupaju u vanparničnim postupcima utvrđivanja vremena i mesta rođenja pravno nevidljivih lica je prilično neujednačena. Tako su pojedini sudovi postupali po zajedničkim predlozima stranaka koje imaju iste roditelje, svedoke i/ili dokaze, dok su drugi sudovi odbijali da postupe po takvim predlozima. Naime, oni su tražili od stranaka da povuku predloge u odnosu na jednog od predlagača i da, potom, podnesu nove, posebne predloge. To je dovelo do sprovođenja više postupaka za braću ili sestre, kao i do saslušavanja istih svedoka u više navrata.

Pored toga, ne treba zanemariti i činjenicu da u pojedinim slučajevima protekne više od 4 meseca od trenutka donošenja sudskog rešenja kojim se utvrđuje vreme i mesto rođenja jedne osobe do upisa u matične evidencije i izdavanja izvoda iz matične knjige rođenih. Razlog tome je što sudovi kasne ili čak propuste da nadležnom matičaru dostave sudsko rešenje kojim se utvrđuje vreme i mesto rođenja.

Na dužinu trajanja postupka utiču i greške sudija u rešenjima kojima se utvrđuje vreme i mesto rođenja, a najčešće je reč o omaškama poput pogrešno upisanih podataka o roditeljima, o nadležnoj matičnoj službi ili o bračnom stanju roditelja. Neretko se dešava da je i nakon izvršenog upisa u matične knjige rođenih neophodno da se isprave ili dopune podaci u matičnim evidencijama, jer u matičnim evidencijama ili nisu upisani nikakvi podaci o roditeljima osim imena i prezimena (u jednom slučaju, za majku je bilo upisano samo ime), ili su upisani pogrešni podaci o roditeljima. Tek nakon toga stranke mogu da pokrenu postupke za sticanje državljanstva.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action