Izveštaji Praxisa

Praxis

Praxis

utorak, 17 septembar 2019 10:19

Godinu dana deca bez identiteta

Nakon godinu dana, upravni postupci naknadnog upisa činjenice rođenja za troje dece su konačno uspešno rešeni pred Matičnom službom u Kraljevu. 

Usled nezakonitog postupanja i nepoštovanja pravila postupka, postupajući organ je tri puta neosnovano odbio zahteve, zbog čega je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave svaki put usvajalo žalbe i predmete vraćalo na ponovni postupak. Između ostalog, postupajući organ je odbijao zahteve i jer je smatrao da su protivni Ustavu, jer podneta pismena i akti nisu bili napisani ćirilicom, već latinicom, dok je protivustavnim smatrao i Praxisove aktivnosti informisanja i savetovanja stranke. Postupajući organ se nije starao da neznanje i neukost stranke u postupku ne budu na štetu prava koja joj pripadaju, niti je neukoj stranci pružao pomoć, što predstavlja obavezu organa koji vodi upravni postupak na koju mora da pazi po službenoj dužnosti. Naprotiv, zloupotrebio je svoj položaj i ovlašćenja i iskoristio neznanje i neukost podnositeljke zahteva na njenu štetu, onemogućivši je u ostvarivanju zakonom predviđenih prava.

Tako je postupajući organ više puta nalagao podnositeljki zahteva, pripadnici romske nacionalne manjine koja ne govori srpski jezik, da obezbedi usluge prevodioca, iako Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama na to obavezuje organ koji vodi postupak. Smatrajući da je Matična služba u Kraljevu počinila diskriminaciju, uskraćujući mogućnost podnositeljki zahteva da zbog nepoznavanja jezika učestvuje u postupku, Praxis je Povereniku za zaštitu ravnopravnosti podneo pritužbu, čiji ishod se očekuje.

Nakon pokretanja postupka utvrđivanja diskriminatornog postupanja, zahtevi za upis činjenice rođenja troje dece su odobreni, a paradoksalno je da je to učinjeno na osnovu istih dokaza i izjava istih svedoka, koji su bili predloženi i prilikom pokretanja postupaka.

Matična služba u Kraljevu u svom postupanju nije primenila zakonom propisane mere kojima se olakšava učešće pripadnika osetljivih grupa, već je zanemarivanjem ovih afirmativnih mera dodato otežala njihov položaj i učešće u postupcima. Posebno je zabrinjavajuće postupanje organa, s obzirom na to da se u postupcima odlučivalo o formalnom sticanju pravnog subjektiviteta dece, a koje je potpuno suprotno osnovom principu da je svako dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta.

Komitet pravnika za ljudska prava, Autonomni ženski centar i Regionalni centar za manjine podneli su Ustavnom sudu Republike Srbije Inicijativu za ocenu ustavnosti Uredbe o merama socijalne uključenosti korisnika novčane socijalne pomoći.

Pojedini članovi ove Uredbe u suprotnosti su sa Ustavom Republike Srbije, Zakonom o socijalnoj zaštiti, kao i odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Medjunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i odredbama Revidirane evropske socijalne povelje.

Smatrajući da će primena Uredbe dovesti do duboko nepravednog, nezakonitog i diskriminatornog postupanja prema najugroženijim i najsiromašnijim građanima i građankama, dole potpisane organizacije traže ukidanje spornih članova* 
uredbe, kao i zaustavljanje njene pune primene do donošenja odluke od strane Ustavnog suda Republike Srbije.

Siromaštvo nije izbor nijednog građanina ni građanke, niti je posledica nečije lenjosti, već odražava nesposobnost države da obezbedi jednake mogućnosti za sve svoje građane. Donošenjem osporene Uredbe država je pokazala duboko nerazumevanje svrhe i suštine pojma socijalne uključenosti. Umesto da aktivno doprinese unapređenju kvaliteta života siromašnih ljudi kroz afirmativne akcije, država ih putem odredbi ove Uredbe dodatno kažnjava, uslovljavajući ih uskraćivanjem prava na ionako nedovoljnu socijalnu pomoć. Primena Uredbe će prouzrokovati diskriminatorno postupanje prema najsiromašnijima, jer ne pogadja niti jednu drugu kategoriju radno sposobnog stanovništva. Kako je prema dosada važećim zakonima društvenokoristan rad prepoznat samo u krivičnom zakonodavstvu, stiče se utisak da najsiromašniji treba da snose određenu vrstu kazne/sankcije zbog toga što su siromašni.

Organizacije smatraju da je Uredba duboko nepravedna, jer je usmerena na one koji u društvu imaju najmanje moći: porodice sa velikim brojem dece, samohrane majke, nezaposlene bez imovine, starije i osobe sa invaliditetom, Rome i druge. Sve ove kategorije stanovništva se Uredbom stavljaju u nepovoljniji položaj čak i u odnosu na osobe koje su osuđene na kaznu zatvora, koji za svoj rad dok su u zatvoru imaju prava iz radnog odnosa (pravo na naknadu i nagradu, pravo na zaštitu na radu i odmor).

Povrh svega, radno sposobni korisnici i korisnice novčane socijalne pomoći zbog svog siromaštva neće moći ni da se izbore za zaštitu svojih prava u slučaju diskriminacije, radne ekspolatacije ili drugih povreda prava nastalih primenom ove Uredbe.

Stoga, dole potpisane organizacije civilnog društva, apeluju na Vladu Republike Srbije da se Uredba stavi van snage, odnosno da se odloži njena primena do konačne ocene Ustavnog suda o ustavnosti i zakonitosti.

* čl. 2. stav 2 t. 5, čl. 4. stav 1 t. 1, čl.9. stav 1. t. 3 

Zahtev podržavaju:

  1. Praxis, Beograd
  2. Rekonstrukcija ženski fond, Beograd
  3. Glas razlike, Beograd
  4. Žene u crnom, Beograd
  5. Labris, Beograd
  6. Udruženje Roma Novi Bečej
  7. Žene Juga, Pirot
  8. SOS ženski centar, Novi Sad
  9. Centar za podršku ženama, Kikinda
  10. ...Iz kruga – Vojvodina
  11. Romski informativni centar, Kragujevac
  12. Kulturni centar DamaD, Novi Pazar
  13. Centar "Živeti uspravno", Novi Sad
  14. Centar za devojke, Niš
  15. Ženski prostor, Niš 
  16. ASTRA, Beograd
  17. Forum žena, Prijepolje
  18. Udruženje gradjanki Peščanik, Kruševac
  19. Zavod za ravnopravnost polova, Novi Sad
  20. Centar za integraciju mladih, Beograd
  21. Alternativni centar za devojke, Kruševac
  22. Udruženje Romkinja Osvit, Niš
  23. Viktimološko društvo Srbije
  24. Mreža Odbora za ljudska prava u Srbiji – CHRIS
  25. Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Novi Pazar
  26. SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja, Vlasotince
  27. UG „Zajedno zajedno“, Beograd
  28. Odbor za ljudska prava / SOS telefon, Vranje
  29. ...Iz kruga, Beograd
  30. Udruženje „Požega“, Požega
  31. Udruženje izbeglica iz Republike Hrvatske
  32. Ženska mirovna grupa, Pančevo
  33. Dečiji romski centar, Beograd
  34. Centar za marginu, Beograd
  35. Centar za ženske studije, Beograd
  36. ALTERO - Asocijacija za lični trening, edukaciju, razvoj i osnaživanje
  37. Ženski centar, Užice
  38. Mreža za evropski ženski lobi, Srbija
  39. Evropska mreža za borbu protiv siromaštva – Srbija
  40. Centar za istraživanje javnih politika, Beograd
  41. MODS - Mreža organizacija za decu Srbije
  42. Centar za evroatlanske studije, Beograd
  43. Fond za humanitarno pravo, Beograd
  44. Urban-In, Novi Pazar
  45. Sandžački odbor za ljudska prava, Novi Pazar
  46. Siguran plus mladih – SPY, Beograd
  47. Dečiji centar Mali princ, Beograd
  48. Trag fondacija,Beograd
  49. Inicijativa za demokratsku tranziciju, Beograd
  50. Centar mladih Roma, Požega
  51. Omladinski forum za edukaciju Roma, Bujanovac 
  52. Viktimološko društvo Srbije, Beograd
  53. Centar za razvoj civilnog društva, Beograd
  54. Inicijativa za inkluziju VelikiMali, Pančevo
  55. Centar za razvoj civilnih resursa, Niš
  56. YUROM Centar, Niš
  57. Centar za samostalni zivot OSI Srbije, Beograd  
četvrtak, 12 septembar 2019 12:30

Field Activities 2019

Praxis' legal mobile team visited the following:

September

  • 13 September - Roma settlements in resnik, Cukarica and Zvezdara
  • 12 September - Roma settlements "Karadjordjeva ulica" and "Stari Kostolac", Kostolac
  •   9 September - Roma settlements "Vozegnci" and "Cerkes mala", Novi Pazar

August

  • 30 August - Roma settlements "Reva" and "Deponija", Palilula
  • 29 August - Roma settlement "veliki rit", Novi Sad 
  • 29 August - Roma settlements "Jablanicka ulica" in Lebane and "Omladinska ulica" in Medvedja
  • 27 August - Roma settlement "Cukaricka suma", Cukarica
  • 16 August - Roma settlements in Miroslava Antica Street, Vojvode Knicanina street and Laze Kostica Street i Djurdjevo, and Petra Kocica Street and Roma settlement "Plekano naselje" in Zablje
  • 12 August - Roma settlements "Dudara" and "Surducka ulica", Zrenjanin
  •   1 August - Roma settlements in Bavaniste, Dubovac, Oresac, Zagajica and Vladimirovci, Municipalities of Vrsac and Kovin
  •   1 August - Roma settlements "Dalas" in Tutin and "Kucavski lug" in Raska

July

  • 30 July - Roma settlements in Zemun polje and Kotez
  • 26 July - Roma settlement "Dubrava", Lajkovac
  • 25 July - Roma settlements in Vozdovac and Batajnica
  • 24 July - Roma settlements in Zemun and Batajnica
  • 18 July - Roma settlements in Cukarica, Sremcica, Resnik and Karaburma 
  • 17 July - Roma settlements in Batajnica, Borca and Zemun
  • 11 July - Roma settlement "Mali krivak", Smederevo
  •   9 July - Roma settlement "Dubovo", "Recica" and "Samarinovac", Zitoradja
  •   9 July - Roma settlements in Admirala Vukovica Street, Vojvode Stepe Street, Bulevar Kralja Aleksandra Street, and Kornetska Street
  •   3 July - Roma settlement "Cukaricka suma" and Roma settlements in Resnik and Rakovica, Cukarica
  •   2 July - Roma settlements "Stubal" and "Lepenica" in Vladičin Han and "Masurica" in Surdulica

June

  • 25 June - Roma settlements "Zitni potok" and "Dragi deo", Prokuplje
  • 21 June - Roma settlement "Reva", Palilula
  • 20 June - Roma settlements in Zagajica nad Plandiste, Vrsac
  • 19 June - Roma settlements "Cukaricka suma", OMV pumpa" and container settlements in Resnik and Makis, Cukarica
  • 18 June - Roma settlements "Jablanicka uliva" in Lebane and "Vlase" in Leskovac
  • 18 June - Roma settlements "Kajmakcalanska ulica" and "Kolonija", Smederevska Palanka
  • 11 June - Roma settlements "Reva" and "Reva politika" and Roma settlements in Krnjaca, Palilula
  •   7 June - Roma settlements "Slavnik" and "Gornji Brestovac", Bojnik
  •   6 June - Roma settlements "Deponija" and "Mirijevsko brdo", Palilula

May

  • 28 May - Roma settlements "Kanal" and "Pionirska", Kostolac
  • 24 May - Roma settlements in Backi Monostor, Sombor
  • 23 May - Roma settlements in Mislodjin and Brace Jugovica Street, Obrenovac
  • 22 May - Roma settlement "Mali bedem" and Roma settlements in Mokrin, Kikinda
  • 13 May - Roma settlements "Donje brijanje", "Medja" and "Turekovac", Leskovac
  • 10 May - Roma settlement "Borici", Tutin
  •   9 May - Roma settlements in Zemun and Batajnica
  •   6 May - Roma settlements "Pridvorice" and "Selevac", Smederevska Palanka

April

  • 24 April - Roma settlements in Tovarisevo and Selanci, Backa Palanka
  • 23 April - Roma settlements "17. februar" and "Magas", Bojnik
  • 18 April - Roma settlements "Zitni potok" and "Mala guba", Prokuplje
  • 18 April - Roma settlements "Cukaricka suma", "OMV pumpa", Municipality of Cukarica and Roma settlements in Zeleznik, Medakovic and Marinkova bara
  • 11 April - Roma settlements "Citluk", "Panjevac" and "Dedina", Krusevac
  • 10 April - Roma settlements "Banjska ulica" and "Miodrag Nojkovic Cale", Bujanovac
  •   9 April - Roma settlement "Veliki rit", Novi Sad
  •   8 April - Roma settlements in Zemun, Borca and Krnjaca
  •   5 April - Roma settlements "Mirijevsko brdo", "Mali Leskovac" and "Deponija", Palilula

March

  • 26 March - Roma settlements "Beograd mala" and "Stocni trg", Nis
  • 25 March - Roma setlements "Bagremar", "Pionirska" and "Kanal", Kostolac 
  • 21 March - Roma settlement "Fekovica brdo", Sjenica
  • 20 March - Roma settlements "Mirijevsko brdo", "Mali Leskovac", Palilula
  • 18 March - Roma settlements in Borca, Zemun and Novi Beograd
  • 15 March - Roma settlements "Barake Kotex" and "Lepenicka ulica", Kragujevac
  • 14 March - Roma settlements in Bavaniste and Dubovac, Kovin
  • 13 March - Container settlements "Makis II" and beneficiraies in Rakovica, Miljakovac and Palilula
  •   5 March - Roma settlement "Ciganski rid", Vranje
  •   4 March - Roma settlements "Blok Sutjeska" and Branka Monirova Street and Grgetecka Street, Palilula

February 

  • 28 February - Roma settlement "Plavi horizont" in Zemun, and Roma settlements "Tosin bunar" and "Staro sajmiste" in Novi Beograd, and Roma settlements in Marinkova bara and Veliki Mokri Lug
  • 27 February - Roma settlements "Prcilovica" and "Donji Ljubes", Aleksinac
  • 26 February - Roma settlement "Veliki rit", Novi Sad
  • 21 February - Roma settlement "Vozegrnci", Novi Pazar
  • 20 February - Roma settlement "Deponija", Municipality of Palilula and meetings with beneficiaries in front of SWC Palilula and SWC Zvezdara 
  • 19 February - Roma settlement  "Plavi horizonti" and social apartments in Akrobate Aleksica Street, Zemun, and "Vojni pout block 1" in Zemun and Mileva Maric Anstajn Street, Novi Beograd

Vuk Raičević, koordinator Program za antidiskriminaciju i rodnu ravnopravnost, i Jelena Petrović, koordinatorka Programa za prava deteta, bili su gosti u ekskluzivnoj i jubilarnoj emisiji "Liceulice FM" na Radio Aparatu. Tom prilikom, govorili su o dečjim, ranim i prinudnim brakovima, segregisanim školama, višestrukoj diskriminaciji, nevidljivosti osoba sa invaliditetom i drugim oblicima diskriminacije Romkinja i Roma. 

Poslušajte emisiju ovde

ponedeljak, 19 novembar 2018 00:00

Praxis na Godišnjoj skupštini MODS-a

Saopštenje preuzeto sa sajta MODS-a

Redovna godišnja Skupština Mreže organizacije za decu Srbije (MODS) održana je u Kragujevcu 16. i 17.  novembra 2018. godine. Ovo je bila još jedna prilika da se članice Mreže medjusobno sastanu, da se razmatraju i usvajaju predlozi od značaja za rad MODS-a, a i povećala se brojnost MODS-a prijemom novih organizacija u članstvo.

MODS ima novog člana Nadzornog odbora

Skupština MODS-a zatim je pristupila izboru novog člana Nadzornog odbora. Jednoglasnom odlukom Skupštine, nova članica Nadzornog odbora MODS-a je Nataša Raičević, programska direktorka Centra za socijalno preventivne aktivnosti GRiG. Sastav Nadzornog odbora sada čine: Radomir Jevtić (udruženje Korak napred, Kruševac), Ana Jovanović(Centar za kreativni razvoj, Knjaževac) i Nataša Raičević (GRiG, Beograd).

Jedna od tačaka dnevnog reda na Skupštini MODS je bila i glasanje o prijemu novih organizacija u članstvo Mreže. Ukupno pet organizacija se predstavilo Skupštini nakon čega se Skupština jednoglasno odlučila za prijem svih 5 organizacija u članstvo. MODS sada ima 101 organizaciju u svom članstvu.

Novih 5 organizacija koje su postale članice Mreže organizacija za decu Srbije su:

•Mreža psihosocijalnih inovacija (PIN), Beograd

•Udruženje Sovice, Beograd

•Centar za razvoj obrazovanja „Planeta“, Sombor

•Radionica zdravog života, Beograd

•Udruženje muzičke umetnosti (Music Art Project), Beograd

Usvojeni novi uređivački akti na Skupštini

Skupština je potom glasala o usvajanju novih uređivačkih akata MODS-a, koji su izrađeni na predlog Upravnog odbora. Nakon kraće diskusije i uz određene izmene i dopune, Skupština je jednoglasno usvojila:

  1. Akt o bližem određivanju uslova i procedura prijema u članstvo, isključivanje iz članstva kao i pravima i obavezama članica MODS-a;
  2. Smernice za zaštitu dece MODS-a

Deo Skupštine posvećen i daljem napretku rada MODS-a

Važan stub delovanja MODS-a jeste razvijanje kapaciteta organizacija za unapređenje položaja dece i jačanje međusobne saradnje. Stoga je održavanje Skupštine prepoznato i kao prilika da se otvori diskusija o mogućnostima za dalje unapređenje rada Mreže. Drugi dan Skupštine bio je posvećen razgovorima o tome na koji način se sve može unaprediti dosadašnji rad MODS-a tako da su učesnici imali priliku da daju svoje komentare i predloge u okviru radnih grupa.

Neke od tema su bile na koje načine se mogu dalje jačati kapaciteti MODS-a, kako da se poveća vidljivost rada organizacija, a proizašli su i novi predlozi koje će MODS u svom radu nastojati da implementira.  

Preuzeto od Save the Children

Četvoro od deset dece izbeglica i migranata kojima je u prvoj polovini 2019. godine pružena pomoć u Beogradu, glavnoj tranzitnoj tački na zapadnobalkanskoj ruti, svedočilo je da su neregularno, bez odgovarajuće zakonske procedure, sama ili sa roditeljima, potisnuta sa granica zemalja u regionu. Svaki treći slučaj potiskivanja dece je, prema svedočenjima, uključivao i nasilne mere koje je primenjivala granična policija.

U periodu od januara do juna 2019. nevladina organizacija Praxis, partner organizacije Save the Children, srela je i obezbedila podršku za 1,842 dece izbeglica i migranata u Beogradu, među kojima su kako deca koja putuju sa porodicama tako i deca koja putuju sama [1]. Čak 40% maloletnika (731) izvestilo je kako su, tokom putovanja, bili potisnuti sa najmanje jedne granice u regionu. Kako su neka od dece svedočila o više potiskivanja, broj zabeleženih slučajeva (795 [2]) je nešto veći od broja dece koja su prijavila potiskivanje.

Svako treće dete (35%) reklo je kako je bilo žrtva nasilja ili je svedočilo nasilju koje je, tokom potiskivanja, koristila granična policija.

Deca bez pratnje i razdvojena deca, koja su činila skoro 90% broja dece korisnika usluga terenskih timova koji rade u Beogradu u prvoj polovini godine, prijavila su 83% slučajeva potiskivanja (664). Svi su bili dečaci. Većinu potiskivanja uz korišćenje nasilja takođe su prijavili dečaci koji putuju sami (91%). Kada su u pitanju deca koja putuju sa porodicama, svaki peti prijavljeni slučaj potiskivanja uključivao je nasilje, a 42% ovih slučajeva prijavile su devojčice.

Prema svedočenjima, policija i granični službenici ponižavajuće su se odnosili prema izbeglicama i migrantima, koristeći različite oblike verbalnog i fizičkog nasilja, preteći i ismevajući odrasle I decu, oduzimajući im lične i vredne predmete, uništavajući telephone i ignorišući zahteve za azilom. Maloletnici su svedočili da ih u mnogo slučajeva službenici nisu pitali za godine, tretirajući ih kao odrasle, iako je svako peto dete koje kaže da je bilo vraćeno sa neke od granica imalo 13 ili manje godina (18%), dok je u 12% slučajeva koji su uključivali decu ovog uzrasta bilo primenjeno nasilje.

Svedočenja prikupljena od dece

Tri maloletnika iz Avganistana ispričala su da ih je hrvatska policija pretukla i opljačkala pre nego što ih je vratila u Bosnu I Hercegovinu.

Petnaestogodišnji dečak iz Avganistana prijavio je da je proveo mesec dana u pritvoru u Hrvatskoj pre nego što je vraćen u Srbiju.

Dvanaestogodišnji dečak iz Pakistana rekao je kako ga je srpska policija pretukla pre nego što ga je vratila u Makedoniju.

Dve iranske porodice sa ženama i decom prijavile su da su ih brutalno pretukli rumunski granični službenici.

Porodica iz Iraka svedočila je da je rumunska policija tukla muškarce i naredila ženama iz njhove grupe da svuku odeću.

Sirijska porodica koja putuje sa osmomesečnom bebom napustila je Grčku i putovala preko Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine kako bi stigla u Hrvatsku. Prema navodima, hrvatska policija vratila ih je u Bosnu i Hercegovinu da bi ih zatim bosanska policija neregularno deportovala u Srbiju.

Kako dečaci iz Avganistana čine najveći deo maloletnika koji prolaze kroz Srbiju, najveći broj prijava o potiskivanjima takođe se odnosi na decu iz Avganistana (78%), a slede Pakistan (7%), Irak (5%), Iran (5%) i Sirija (2%).

Najveći broj prijavljenih potiskivanja dece sa granica desio se na hrvatskoj (222), severnomakedonskoj (124), bugarskoj (103) i mađarskoj granici (93). Najveća učestalost primene nasilja prijavljena je na bugarskoj granici, gde je 8 od 10 vraćanja navodno bilo nasilno. Sledi Grčka (61% prijavljenih potiskivanja navodno su uključivala nasilno postupanje), Rumunija (61%) i Severna Makedonija (59%).

Organizacije Save the Children i Praxis od 2016. godine podržavaju izbeglice i migrante u Srbiji, obezbeđujući informacije, pomoć pri registraciji, upućujući na druge usluge podrške, prikupljajući uz to podatke o dolascima i prateći trendove u mešovitim migracijama na zapadnobalkanskoj ruti. Na osnovu podataka koje prikupljaju terenski timovi ove organizacije izdaju redovne publikacije, istraživanja i izveštaje namenjene medijima ili u svrhu zagovaranja, tražeći bolju zaštitu i bolju podršku za decu migrante i izbeglice koji nastavljaju da putuju zapadnobalkanskom rutom.

Mapa puta koju su napravili tinejdžeri iz Avganistana u Centru za pomoć izbeglicama Miksalište u Beogradu.

[1] Svi podaci korišćeni u tekstu odnose se na svedočenja naših korisnika i korisnica.

[2] Sve reference u tekstu odnose se na celokupni broj prijavljenih potiskivanja osim ako nije drugačije naglašeno.

U julu 2019. godine, Praxis je nastavio da pruža pomoć izbeglicama i migrantima u vidu informisanja, psihosocijalne podrške, upućivanja na ciljanu pomoć koju pružaju različite organizacije i institucije ili pokrivanja troškova prevoza do centara za azil i prihvatnih centara.

Ukupno 1432 novopristigle izbeglice i migranta su informisani o trenutnoj situaciji u Srbiji i regionu, pravnom statusu i dostupnim zakonskim mogućnostima (traženje azila u Srbiji, pomoć u dobrovoljnom povratku u zemlju porekla, mogućnost spajanja porodice u inostranstvu ili preseljenje u treću zemlju kada je to moguće), smeštaju u centrima za azil ili prihvatnim centrima u Srbiji, načinima prevoza do centara u koje su upućeni, drugim pravima i dostupnim uslugama (zdravstvena nega, psihosocijalna podrška, hrana, odeća i obuća, razne radionice za izbeglice i migrante, itd.).

Preuzmite kompletan Izveštaj o praćenju zaštite i pružanju pomoći i informacija izbeglicama i migrantima za jul 2019. godine ovde.

U cilju uključivanja civilnog društva u proces pregovora o pristupanju sa Evropskom Unijom, oformljen je Nacionalni konvent o Evropskoj Uniji (NKEU) kao platforma koja treba da omogući dijalog civilnog društva sa predstavnicima Skupštine, Vlade i Pregovaračkog tima i obezbedi praćenje ispunjenosti uslova za članstvo i kvalitetno informisanje javnosti.

NKEU, pored Predsedništva i Programskog saveta, čine radne grupe okupljene oko različitih pregovaračkih poglavlja. Praxis se, u skladu sa svojim mandatom, pridružio radnim grupama koje prate ispunjenost merila za poglavlje 19 „Socijalna politika i zapošljavanje“, poglavlje 23 „Reforma pravosuđa i osnovna prava“ i poglavlje 24 „Pravda, sloboda i bezbednost“.

Radna grupa koja prati poglavlje 19 „Socijalna politika i zapošljavanje“ u isto vreme prati i poglavlje 2 „Kretanje radnika“. U okviru poglavlja 19, Radna grupa će, između ostalog, razmatrati obaveze u oblasti socijalne inkluzije i smanjenja siromaštva. Koordinator Radne grupe je Fondacija Centar za demokratiju.

U okviru praćenja poglavlja 23, Radna grupa će dati doprinos u cilju obezbeđivanja poštovanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratije, načela jednakosti, i u cilju ostvarivanja vladavine prava. Koordinator Radne grupe je Kuća ljudskih prava.

Cilj Radne grupe za poglavlje 24 jeste praćenje procesa pregovora Srbije sa EU i doprinos kroz formulisanje predloga za unapređenje politika u oblasti pravde, slobode i bezbednosti. Koordinator Radne grupe je Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Pregovori o pristupanju Evropskoj Uniji su dugoročan proces zbog čega će se uticaj civilnog društva na pregovaračke pozicije države moći izmeriti tek na kraju. Do tada, smatramo da je vrlo važno što se formiranjem radnih grupa NKEU-a otvorila mogućnost da civilno društvo aktivno učestvuje u ovom procesu.

Dana 22. maja 2018. godine, u Medija Centru u Beogradu, predstavljen je izveštaj "Obruč anticiganizma – Romi u Srbiji", koji je pripremio tim Civil Rights Defenders-a. Izveštaj sadrži informacije o položaju Roma u Srbiji u različitim oblastima života, uključujući i zapošljavanje, obrazovanje, stanovanje, pristup pravdi, lična dokumenta, zdravstvenu zaštitu, bezbednost i zabranu torture, traženje azila i prinudni povratak.

Tom prilikom, Marija Dražović, koordinatorka programa za antidiskriminaciju i rodnu ravnopravnost u Praxisu, istakla je da, uprkos napretku, Romi i dalje imaju problem prilikom ostvarivanja svojih osnovnih prava.

"Njima je najčešće potrebna besplatna pravna pomoć, međutim, problem je što naša zemlja nema usvojen Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, te su pripadnici romske populacije upućeni na civilni sektor”, rekla je Dražovićeva. Ističući da je neophodno uvesti Rome u procese donošenja odluka koje se tiču poboljšanja njihovog položaja, Marija je istakla da je od izuzetne važnosti poboljšanje postojećih zakona i odredaba, koje se tiču ostvarivanja prava na državljanstvo, posedovanje ličnih dokumenata, dobijanje dečijeg dodatka.

“Majke Romkinje, usled nedostatka novca, ne mogu da plate taksu za izdavanje lične karte. Time su one onemogućene da ostvare pravo i na dečiji dodatak, jer ne poseduju važeći lični dokument. Imajući u vidu njihov socijalni položaj, to je ozbiljan problem za njih, stoga je naša preporuka da se što pre pronađe rešenje kako bi se ovakve situacije prevazišle”, zaključila je Dražovićeva.

Pogledajte saopštenje Medija Centra ovde.

Pogledajte saopštenje EurActiv.rs ovde.

Pogledajte saopštenje Danas-a ovde.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action