Publikacija "NIKO NE SME DA TE POVREDI - Knjiga za decu i mlade da im pomogne da razumeju šta su zlostavljanje i zanemarivanje" namenjena je deci i mladima, a pre svega deci i mladima sa smetnjama u razvoju, ali i deci iz opšte populacije. Nastala je u okviru projekta "Osnaživanje dece i mladih sa smetnjama u razvoju da reaguju na zlostavljanje i zanemarivanje dece", koji finansira Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji u okviru EIDHR programa, a realizuje međunarodna dobrotvorna organizacija Lumos u partnerstvu sa Centrom za prava deteta.
Preuzmite publikaciju ovde.
Preuzmite izveštaj Pokrajinskog ombudsmana ovde.
Evropski forum mladih Roma iz Španije i Ujedinjena društva Balkana iz Grčke organizovali su 22-26. juna studijsku sesiju mladih Roma u Evropskom centru u Budimpešti. Sesiji je prisustvovalo 35 mladih ljudi iz čitave Evrope, sa ciljem da se mladim Romima omogući da steknu nova saznanja o tome kako da se pripadnici ugroženih grupa uključe u međunarodne projekte koji se bave problemima mladih.
Sesiji je prisustvovao i Vuk Raičević, pravnik Praxisa, koji je povodom svog učešća u sesiiji dao izjavu za Radio Beograd I.
Preuzmite izjavu ovde.
U okviru serijala "Građanin" na Radio-televiziji Srbije, koji je posvećen životu nacionalnih manjina u Srbiji, emitovan je prilog o pravno nevidljivim licima. U prilogu na početku emisije prikazane 16. juna 2015. godine, govori se o klijentkinji Praxisa koja je posle višegodišnjih napora konačno uspela da se upiše u matičnu knjigu rođenih i da dobije lična dokumenta.
Emisiju možete pogledati OVDE.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv dečijeg rada, želimo da skrenemo pažnju javnosti i nadležnih organa na problem radne eksploatacije dece.
Širom sveta, više od 168 miliona dečaka i devojčica uključeno je u neki oblik dečjeg rada, što ih lišava prava na adekvatno obrazovanje, ugrožava njihovo zdravlje i uskraćuje pravo na igru. Prema procenama Međunarodne organizacije rada (MOR), više od 85 miliona dece izloženo je najgorim oblicima dečje eksploatacije, kao što su prostitucija, pornografija i trgovina ljudima.
I pored toga što Ustav Republike Srbije zabranjuje dečji rad u skladu sa međunarodnim obavezama preuzetim potpisivanjem Konvencija MOR-a i Konvencije o pravima deteta UN-a, prema istraživanjima koja je sproveo UNICEF, u Srbiji je 4% dece uzrasta 5-14 godina uključeno u neki oblik dečjeg rada. Najveći broj ove dece potiče iz najsiromašnijih porodica, a posebno osetljiva kategorija su deca romske nacionalnosti, koja su vrlo često uključena u rad od najranijeg uzrasta.
Kako uzroke pojave dečjeg rada treba tražiti najpre u siromaštvu, rešavanje ovog problema zahteva holistički i multidisciplinarni pristup. Akcenat treba staviti na prevenciju te tako omogućiti dostupno, obavezno, kvalitetno i potpuno besplatno obrazovanje za svako dete do uzrasta za sticanje radne sposobnosti.
Danas, na Međunarodni dan borbe protiv dečjeg rada, apelujemo na javnost, kontrolne i državne institucije da ozbiljnije pristupe rešavanju problema dečijeg rada kako bi sva deca jednako uživala svoja prava zagarantovana Ustavom Republike Srbije i Konvencijom o pravima deteta.
Svetski dan izbeglica obeležavamo 20. juna sa velikom neizvešnošću za sudbine ogromnog broja migranata koji prolaze kroz našu zemlju, nezaštićeni od nasilja, diskriminacije, zloupotreba, maltretiranja i vređanja.
Maloletni migranti bez pratnje su jedna od najosetljivijih grupa. Prekršajni sudovi vode postupke protiv maloletnih migranata zbog ilegalnog prelaza, iako brojni međunarodni i evropski propisi ukazuju da maloletnici ne mogu biti lišeni slobode samo na osnovu toga što nemaju regulisan status migranta. Takođe, zabeleženi su i slučajevi kršenja zakonskih obaveza jer su postupci vođeni bez prisustva staratelja kao i bez prisustva prevodioca.
Maloletnici bez pratnje prinudno napuštaju svoje domove, što je dovoljan osnov za dobijanje međunarodne zaštite. Bez obzira na činjenicu da većina migranata ne želi da ostane u Srbiji, državni organi su dužni da obezbede zaštitu njihovih prava dok borave na našoj teritoriji, kao i da garantuju postupanje prema maloletnicima bez pratnje u skladu sa načelom zaštite najboljeg interesa deteta.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv dečijeg rada, želimo da skrenemo pažnju javnosti i nadležnih organa na problem radne eksploatacije dece.
Širom sveta, više od 168 miliona dečaka i devojčica uključeno je u neki oblik dečjeg rada, što ih lišava prava na adekvatno obrazovanje, ugrožava njihovo zdravlje i uskraćuje pravo na igru. Prema procenama Međunarodne organizacije rada (MOR), više od 85 miliona dece izloženo je najgorim oblicima dečje eksploatacije, kao što su prostitucija, pornografija i trgovina ljudima.
I pored toga što Ustav Republike Srbije zabranjuje dečji rad u skladu sa međunarodnim obavezama preuzetim potpisivanjem Konvencija MOR-a i Konvencije o pravima deteta UN-a, prema istraživanjima koja je sproveo UNICEF, u Srbiji je 4% dece uzrasta 5-14 godina uključeno u neki oblik dečjeg rada. Najveći broj ove dece potiče iz najsiromašnijih porodica, a posebno osetljiva kategorija su deca romske nacionalnosti, koja su vrlo često uključena u rad od najranijeg uzrasta.
Kako uzroke pojave dečjeg rada treba tražiti najpre u siromaštvu, rešavanje ovog problema zahteva holistički i multidisciplinarni pristup. Akcenat treba staviti na prevenciju te tako omogućiti dostupno, obavezno, kvalitetno i potpuno besplatno obrazovanje za svako dete do uzrasta za sticanje radne sposobnosti.
Danas, na Međunarodni dan borbe protiv dečjeg rada, apelujemo na javnost, kontrolne i državne institucije da ozbiljnije pristupe rešavanju problema dečijeg rada kako bi sva deca jednako uživala svoja prava zagarantovana Ustavom Republike Srbije i Konvencijom o pravima deteta.
Koalicija za monitoring inkluzivnog obrazovanja pripremila je "Vodič za prepoznavanje i prijavljivanje diskriminacije u obrazovanju”, koji sadrži sve relevantne informacije o tome kako prepoznati i kome prijaviti diskriminaciju na lokalnom i nacionalnom nivou.
Preuzmite: Vodič za prepoznavanje i prijavljivanje diskriminacije u obrazovanju
POPULARNI TAGOVI