Program statusnih i socioekonomskih prava

utorak, 27. jun 2023.

Problemi sa upisom u matičnu knjigu rođenih maloletnog Jetona Gašija

„Svako dete ima pravo na lično ime, upis u matičnu knjigu rođenih, pravo da sazna svoje poreklo i pravo da očuva svoj identitet.“ Ovo je propisano Ustavom Republike Srbije. „Svako ima pravo na lično ime. Pravo na lično ime stiče se rođenjem.“ Ovo je propisano Porodičnim zakonom. Međunarodne konvencije svakom detetu garantuju pravo na upis u MKR odmah nakon rođenja.

U praksi nažalost nije tako. Još uvek su brojni slučajevi gde deca rođena, ne čak ni kod kuće, nego u bolnici, u glavnom gradu Srbije, a ne mogu da se upišu u matičnu knjigu rođenih sa dovoljno podataka koji im omogućuju da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje, kasnije pravo na školovanje i sticanje diploma, pravo na prebivalište, pravo na ličnu kartu i putnu ispravu, pravo na rad i sva prava za koja je neophodno da imate važeće identifikacione dokumente.  

Jeton Gaši [1] je rođen u novembru 2022. godine u Beogradu u jednom od gradskih porodilišta. Njegovi otac i majka, koji žive u vanbračnoj zajednici, upisani su u matičnu knjigu rođenih i imaju državljanstvo Republike Srbije. Otac ima važeću ličnu kartu, dok majka nema ličnu kartu ni prijavljeno prebivalište. Jetonova majka je početkom 2023. godine napunila 16 godina. Nikad nije imala prijavljeno prebivalište jer njeni roditelji ne žive zajedno i nikad nisu u policiji dali izjave o saglasnosti o tome na kojoj adresi bi se prijavila.

U skladu sa zakonom, zdravstvena ustanova u kojoj je Jeton rođen, poslala je prijavu njegovog rođenja nadležnoj matičnoj službi. Ukoliko biste poslali upit nadležnom ministarstvu u vezi sa Jetonovim upisom u matičnu knjigu rođenih, dobili biste odgovor da je on upisan. I taj odgovor bi bio, u formalnom smislu, delimično istinit. On je upisan sa nepotpunim podacima. Upisano je vreme i mesto njegovog rođenja. Upisano je da je muškog pola, a upisani su i ime i prezime majke, ali ne i njeni ostali lični podaci. U matičnu knjigu rođenih nije upisano Jetonovo ime i prezime, ime i prezime oca i njegovi podaci, nije upisano njegovo državljanstvo, niti mu je određen JMBG. Sa takvim upisom ne može ostvariti ni jedno od prava koje mu pripada. U suštini, on od takvog upisa nema baš nikakve koristi.

Dobro je to što zdravstvena ustanova u kojoj je rođen nije tražila od njegove majke da plati troškove porođaja zbog toga što nije imala zdravstvenu knjižicu, što neke zdravstvene ustanove pokušavaju učiniti, iako na to nemaju pravo. Dobro je to što je primio jednu vakcinu nakon rođenja, ali je loše to što od tada do danas nije primio više nijednu, iako ih je po redovnom toku stvari trebalo primiti nekoliko. Dobro je to što lekari hoće da ga pregledaju iako nema zdravstvenu knjižicu, ali nije dobro to što svaku terapiju nakon tih pregleda moraju da plate njegovi roditelji.

Jetonovi roditelji nisu se obratili sa zahtevom nadležnoj matičnoj službi za upis u matičnu knjigu rođenih podatka o imenu i prezimenu, roditeljima, državljantsvu, matičnom broju, jer su već iz ranijih slučajeva rođenja u porodici znali da je to uzaludan trud i da u tome ne bi uspeli jer majka nema ličnu kartu. Kada su se obratili jednom od opštinskih odeljenja Gradskog centra za socijalni rad – a taj organ dužan je da donese rešenje o određivanju ličnog imena detetu kada prođe više od 30 dana od rođenja - rečeno im je da moraju sutradan doći sa Jetonom u 8 sati ujutru. Pošto je narednog dana bio njihov verski praznik, roditelji su zamolili da dođu nekog drugog dana, ali rečeno im je da će ako se ne pojave u zakazano vreme „dete ići u dom, a oni (roditelji) na drugu stranu“. Nisu se pojavili 

Uz pomoć Praxisa pokrenuće se postupak određivanja ličnog imena deteta podnošenjem pisanog zahteva.  

Kada je Jetonova majka pokušala da prijavi prebivalište na adresi na kojoj prijavljeno prebivalište ima njen otac, rečeno joj je da je, pošto nije punoletna, za prijavu prebivališta neophodna saglasnost njene majke. Predmetni zakon tako određuje. Njena majka je trenutno na Kosovu, bez identifikacionih dokumenta sa kojima može doći do Beograda, ili bilo kojeg grada u kojem može dati punovažnu saglasnost. To znači da Jetonova majka u doglednom vremenu, a možda ni do punoletsva – kada joj više neće biti potrebna saglasnost roditelja - neće moći da prijavi prebivalište i dobijei ličnu kartu.  

Iako Ustav, zakon i prihvaćene međunarodne konvencije garantuju Jetonu pravo na lično ime i upis u matičnu knjigu rođenih odmah nakon rođenja, njemu je to pravo uskraćeno jer nadležni organi to pravo negiraju, ne na osnovu Ustava i zakona, nego na osnovu podzakonskih akata, koji propisuju uslove koje njegova majka, bez svoje krivice, ne može ispuniti. Podzakonski akti, najjedostavnije rečeno, donose se u cilju provedbe zakona, regulišu pitanja koja sam zakon kao drugi najopštiji akt nakon Ustava, nije mogao regulisati i ne mogu ustanovljavati prava i obaveze koje predmetnim zakonom nisu već ustanovljene. Pogotovo ne mogu ograničavati prava koja je zakon, a pre njega i Ustav garantovao.  

Problem nastaje kada se službenici u organima državne uprave i lokalne samouprave, umesto zakona pozivaju na podzakonske akte [2] koji određuju da se podaci o Jetonovim roditeljima u MKR mogu upisati samo na osnovu podataka iz njihovih ličnih karata i izvoda iz MKR, a kada nemaju ove dokumente ne mogu ni da detetu odrede lično ime. Kada iz različitih razloga roditelji ne mogu da ispune uslove ili sprovedu propisanu proceduru za izdavanje ovih dokumenata, matičare to ne interesuje.  

Posebno je važno naglasiti da zakoni Republike Srbije predviđaju obaveze u postupanju državnih organa kada roditelji deteta ne preduzimaju radnje koje zakon predviđa i kada sami, umesto roditelja, imaju ovlašćenja i obaveze da preduzimaju radnje u interesu deteta Takva je situacija i u slučaju kada roditelji nisu mogli detetu da odrede ime, i tada bi centri za socijalni rad morali da donesu rešenja o određivanju imena deci. Oni, nažalost, u najvećem broju slučajeva neće sami pokrenuti ove postupke, a, kao što smo videli u Jetonovom slučaju, i pokušaji roditelja da pokrenu postupak mogu biti osujećeni.  

Poznato je da se od lica koja su u riziku od apatridije rađaju deca koja nasleđuju taj rizik i teško ga se rešavaju. Ovde se radi o slučaju gde su roditelji upisani u matičnu knjigu rođenih i imaju državljanstvo, a njhovo dete se i pored toga nalazi u riziku od apatridije. Takva situacija sigurno nije bila namera onih koji su donosili Ustav i Porodični zakon.

 

 

 

[1] Ime je, radi zaštite privatnosti, izmenjeno.

[2] Uputstvo o vođenju matičnih knjiga i obrascima matičnih knjiga i Pravilnik o postupku izdavanja prijave rođenja deteta i obrascu prijave rođenja deteta u zdravstvenoj ustanovi

Pročitano 3009 puta
Tagovano
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action