On this year’s International Roma Day, celebrated all over the world on 8 April, the Roma in Serbia continue to be one of the most marginalised and discriminated social groups. Low educational level, unemployment, inadequate living conditions, difficult financial situation, hindered access to personal documents, health care and social welfare remain to be the challenges often faced by the Roma in Serbia.
Despite some progress achieved over the past several years in the field of exercising and protecting certain rights, Roma continue to face obstacles that hinder or completely prevent their access to certain rights on a daily basis. Thus, there are still children who cannot be registered at birth due to inadequate regulations and who therefore remain excluded from the system of health care and social welfare in the most vulnerable period of their lives. The situation of Roma children is particularly worrying because they are at a much higher risk of early dropout and/or becoming victims of child, early and forced marriages. Social exclusion, discrimination, segregation, intolerance and prejudice are negative phenomena that are too often associated with the Roma community.
A society in which one of the largest national minorities lives in the situation that is by far worse than the situation of the majority population can in no case be considered successful. Therefore, Praxis urges all institutions to pay more attention to the numerous problems faced by Roma, and to invest more efforts to change inadequate regulations and eradicate poor practices and discrimination because otherwise the situation of Roma cannot be improved.
On 29 March 2018, Praxis held a conference to present the results of the project Contributing to Public Administration Reform in Kraljevo, within the framework of the Western Balkans Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform (WeBER), financed by the European Union and co-financed by the Kingdom of the Netherlands. The conference was attended by representatives of local administrative bodies, civil society organisations and the media.
Marija Dražović from Praxis presented the project activities implemented in the period 1 June 2017 - 31 March 2018 and aimed at achieving the transparency of data on public administration reform at the local level, improving the service role of local administrative bodies and public awareness about it, improving the mechanisms of cooperation of the local self-government with citizens and civil society organisations and contributing to better embed the principles of public administration in local decisions and manner of providing services.
For more information, see the announcement here.
The report Contributing to Public Administration Reform in Kraljevo was prepared as the result of the research conducted by Praxis within the project "Contributing to public administration reform in Kraljevo" in the period from 1 June 2017 - 31 March 2018, as part of the project Western Balkans Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform (WeBER), financed by the European Union and co-financed by the Kingdom of Netherlands.
Based on the conducted research of the transparency of local self-government and the efficiency of local administrative bodies in Kraljevo, as well as monitoring of the application of the Law on General Administrative Procedure, Praxis has established that there is a significant space for improving the work of local administrative bodies in all areas.
Download the report here.
Ivanka Kostic, Praxis Executive Director, took part in the Expert meeting on Improving access to Civil Registration and Identity Documents for Roma in Ukraine that was organized by ODIHR in co-operation with the State Migration Service of Ukraine, Ministry of Justice of Ukraine, Ukrainian Parliament Commissioner for Human Rights and United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR) Representation in Ukraine.
Ivanka presented Serbia’s significant improvements relating to birth registration, statelessness, residence registration and access to identity documents following 10 years of intensive advocacy by Praxis, UNHCR and other CSOs and international agencies. She also shared Praxis’ experience in its active participation in the Technical Working Group (established by the Ministry of State Administration and Local Self-government, UNHCR and the Ombudsperson institution) and its close cooperation with the relevant government institutions in the Technical Working Group on individual cases, but also on problems and gaps in the implementation of the newly adopted regulations. Through the Technical Working Group, Praxis also advocated for changes and documented the remaining systemic gap relating to birth registration of children of undocumented parents, immediately after birth.
The expert meeting built on the recommendations of the 2017 Odessa Declaration, developed to overcome obstacles in access to civil registration and identity documents by Roma in Ukraine. The participants discussed the possibility of establishing a joint technical working group of state and non-state stakeholders to co-ordinate efforts in addressing the issue.
The participants expressed their belief that the meeting was a significant step towards addressing the lack of personal documents among Roma in Ukraine.
Nakon godinu dana, upravni postupci naknadnog upisa činjenice rođenja za troje dece su konačno uspešno rešeni pred Matičnom službom u Kraljevu.
Usled nezakonitog postupanja i nepoštovanja pravila postupka, postupajući organ je tri puta neosnovano odbio zahteve, zbog čega je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave svaki put usvajalo žalbe i predmete vraćalo na ponovni postupak. Između ostalog, postupajući organ je odbijao zahteve i jer je smatrao da su protivni Ustavu, jer podneta pismena i akti nisu bili napisani ćirilicom, već latinicom, dok je protivustavnim smatrao i Praxisove aktivnosti informisanja i savetovanja stranke. Postupajući organ se nije starao da neznanje i neukost stranke u postupku ne budu na štetu prava koja joj pripadaju, niti je neukoj stranci pružao pomoć, što predstavlja obavezu organa koji vodi upravni postupak na koju mora da pazi po službenoj dužnosti. Naprotiv, zloupotrebio je svoj položaj i ovlašćenja i iskoristio neznanje i neukost podnositeljke zahteva na njenu štetu, onemogućivši je u ostvarivanju zakonom predviđenih prava.
Tako je postupajući organ više puta nalagao podnositeljki zahteva, pripadnici romske nacionalne manjine koja ne govori srpski jezik, da obezbedi usluge prevodioca, iako Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama na to obavezuje organ koji vodi postupak. Smatrajući da je Matična služba u Kraljevu počinila diskriminaciju, uskraćujući mogućnost podnositeljki zahteva da zbog nepoznavanja jezika učestvuje u postupku, Praxis je Povereniku za zaštitu ravnopravnosti podneo pritužbu, čiji ishod se očekuje.
Nakon pokretanja postupka utvrđivanja diskriminatornog postupanja, zahtevi za upis činjenice rođenja troje dece su odobreni, a paradoksalno je da je to učinjeno na osnovu istih dokaza i izjava istih svedoka, koji su bili predloženi i prilikom pokretanja postupaka.
Matična služba u Kraljevu u svom postupanju nije primenila zakonom propisane mere kojima se olakšava učešće pripadnika osetljivih grupa, već je zanemarivanjem ovih afirmativnih mera dodato otežala njihov položaj i učešće u postupcima. Posebno je zabrinjavajuće postupanje organa, s obzirom na to da se u postupcima odlučivalo o formalnom sticanju pravnog subjektiviteta dece, a koje je potpuno suprotno osnovom principu da je svako dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta.
Nakon godinu dana, upravni postupci naknadnog upisa činjenice rođenja za troje dece su konačno uspešno rešeni pred Matičnom službom u Kraljevu.
Usled nezakonitog postupanja i nepoštovanja pravila postupka, postupajući organ je tri puta neosnovano odbio zahteve, zbog čega je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave svaki put usvajalo žalbe i predmete vraćalo na ponovni postupak. Između ostalog, postupajući organ je odbijao zahteve i jer je smatrao da su protivni Ustavu, jer podneta pismena i akti nisu bili napisani ćirilicom, već latinicom, dok je protivustavnim smatrao i Praxisove aktivnosti informisanja i savetovanja stranke. Postupajući organ se nije starao da neznanje i neukost stranke u postupku ne budu na štetu prava koja joj pripadaju, niti je neukoj stranci pružao pomoć, što predstavlja obavezu organa koji vodi upravni postupak na koju mora da pazi po službenoj dužnosti. Naprotiv, zloupotrebio je svoj položaj i ovlašćenja i iskoristio neznanje i neukost podnositeljke zahteva na njenu štetu, onemogućivši je u ostvarivanju zakonom predviđenih prava.
Tako je postupajući organ više puta nalagao podnositeljki zahteva, pripadnici romske nacionalne manjine koja ne govori srpski jezik, da obezbedi usluge prevodioca, iako Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama na to obavezuje organ koji vodi postupak. Smatrajući da je Matična služba u Kraljevu počinila diskriminaciju, uskraćujući mogućnost podnositeljki zahteva da zbog nepoznavanja jezika učestvuje u postupku, Praxis je Povereniku za zaštitu ravnopravnosti podneo pritužbu, čiji ishod se očekuje.
Nakon pokretanja postupka utvrđivanja diskriminatornog postupanja, zahtevi za upis činjenice rođenja troje dece su odobreni, a paradoksalno je da je to učinjeno na osnovu istih dokaza i izjava istih svedoka, koji su bili predloženi i prilikom pokretanja postupaka.
Matična služba u Kraljevu u svom postupanju nije primenila zakonom propisane mere kojima se olakšava učešće pripadnika osetljivih grupa, već je zanemarivanjem ovih afirmativnih mera dodato otežala njihov položaj i učešće u postupcima. Posebno je zabrinjavajuće postupanje organa, s obzirom na to da se u postupcima odlučivalo o formalnom sticanju pravnog subjektiviteta dece, a koje je potpuno suprotno osnovom principu da je svako dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta.
Komitet pravnika za ljudska prava, Autonomni ženski centar i Regionalni centar za manjine podneli su Ustavnom sudu Republike Srbije Inicijativu za ocenu ustavnosti Uredbe o merama socijalne uključenosti korisnika novčane socijalne pomoći.
Pojedini članovi ove Uredbe u suprotnosti su sa Ustavom Republike Srbije, Zakonom o socijalnoj zaštiti, kao i odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Medjunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i odredbama Revidirane evropske socijalne povelje.
Smatrajući da će primena Uredbe dovesti do duboko nepravednog, nezakonitog i diskriminatornog postupanja prema najugroženijim i najsiromašnijim građanima i građankama, dole potpisane organizacije traže ukidanje spornih članova* uredbe, kao i zaustavljanje njene pune primene do donošenja odluke od strane Ustavnog suda Republike Srbije.
Siromaštvo nije izbor nijednog građanina ni građanke, niti je posledica nečije lenjosti, već odražava nesposobnost države da obezbedi jednake mogućnosti za sve svoje građane. Donošenjem osporene Uredbe država je pokazala duboko nerazumevanje svrhe i suštine pojma socijalne uključenosti. Umesto da aktivno doprinese unapređenju kvaliteta života siromašnih ljudi kroz afirmativne akcije, država ih putem odredbi ove Uredbe dodatno kažnjava, uslovljavajući ih uskraćivanjem prava na ionako nedovoljnu socijalnu pomoć. Primena Uredbe će prouzrokovati diskriminatorno postupanje prema najsiromašnijima, jer ne pogadja niti jednu drugu kategoriju radno sposobnog stanovništva. Kako je prema dosada važećim zakonima društvenokoristan rad prepoznat samo u krivičnom zakonodavstvu, stiče se utisak da najsiromašniji treba da snose određenu vrstu kazne/sankcije zbog toga što su siromašni.
Organizacije smatraju da je Uredba duboko nepravedna, jer je usmerena na one koji u društvu imaju najmanje moći: porodice sa velikim brojem dece, samohrane majke, nezaposlene bez imovine, starije i osobe sa invaliditetom, Rome i druge. Sve ove kategorije stanovništva se Uredbom stavljaju u nepovoljniji položaj čak i u odnosu na osobe koje su osuđene na kaznu zatvora, koji za svoj rad dok su u zatvoru imaju prava iz radnog odnosa (pravo na naknadu i nagradu, pravo na zaštitu na radu i odmor).
Povrh svega, radno sposobni korisnici i korisnice novčane socijalne pomoći zbog svog siromaštva neće moći ni da se izbore za zaštitu svojih prava u slučaju diskriminacije, radne ekspolatacije ili drugih povreda prava nastalih primenom ove Uredbe.
Stoga, dole potpisane organizacije civilnog društva, apeluju na Vladu Republike Srbije da se Uredba stavi van snage, odnosno da se odloži njena primena do konačne ocene Ustavnog suda o ustavnosti i zakonitosti.
* čl. 2. stav 2 t. 5, čl. 4. stav 1 t. 1, čl.9. stav 1. t. 3
Zahtev podržavaju:
Praxis' legal mobile team visited the following:
September
August
July
June
May
April
March
February
Vuk Raičević, koordinator Program za antidiskriminaciju i rodnu ravnopravnost, i Jelena Petrović, koordinatorka Programa za prava deteta, bili su gosti u ekskluzivnoj i jubilarnoj emisiji "Liceulice FM" na Radio Aparatu. Tom prilikom, govorili su o dečjim, ranim i prinudnim brakovima, segregisanim školama, višestrukoj diskriminaciji, nevidljivosti osoba sa invaliditetom i drugim oblicima diskriminacije Romkinja i Roma.
Poslušajte emisiju ovde.
POPULARNI TAGOVI