Diskriminacija

nedelja, 31. decembar 2017.

Koalicija protiv diskriminacije podnela primedbe i sugestije na Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti

Povodom poziva Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije, Koalicija protiv diskriminacije, čija je članica Praxis, podnela je primedbe i sugestije na najnoviji Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti. 

Generalna zamerka koju su članice Koalicije protiv diskriminacije uputile na razmatranje odnosi se na gotovo potpuno odsustvo komponente rodnog identiteta. Takođe, u Zakonu se ni na jednom mestu ne spominje seksualna orijentacija, čime se ne doprinosi većoj usklađenosti ovog propisa sa evropskim standardima. 

Rodno zasnovana diskriminacija definiše se kao „svako razlikovanje, nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), na otvoren ili prikriven način, u odnosu na lica ili grupe lica, kao i članove njihovih porodica ili njima bliska lica, zasnovano na polu odnosno rodu, u političkom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom i drugim sferama društvenog života“. 

Međutim, definicija roda isključuje rodni identitet, budući da u Nacrtu zakona „rod označava društveno određene uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje dato društvo smatra prikladnim za žene i muškarce“. Na ovaj način se iz Zakona isključuju trans i interseks osobe, kao i osobe koje se rodno ne određuju u odnosu na binarnu podelu na muško i žensko, a otvara se i dilema u vezi sa time ko određuje šta je prikladno za društvo i na koji način.

U pogledu definicija diskriminacije i posebnih mera za ostvarivanje ravnopravnosti, ovaj Nacrt Zakona ne sadrži nedostake koji se tiču usklađenosti sa EU direktivama koje se bave zaštitom od diskriminacije, a koje postoje u Zakonu o zabrani diskriminacije. Naime, definicija posredne diskriminacije potpuno je usklađena sa EU direktivama. Podsticanje na diskriminaciju je navedeno kao oblik diskriminatornog postupanja. Karakter posebnih mera za ostvarivanje i unapređivanje rodne ravnopravnosti je privremenog karaktera, budući da se naglašava da se „posebne mere primenjuju dok se ne postigne propisani cilj za njihovo određivanje i sprovođenje“, što je u skladu sa međunarodnim standardima.

Kada je reč o sudskoj zaštiti u parničnom postupku lica i grupe lica koja su izložena rodnoj diskriminaciji, Zakon navodi da se ona ostvaruje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zabrana diskriminacije. Ovo rešenje se čini adekvatnim, budući da se njime ne „duplira“ sistem zaštite i ne dovodi se u pitanje aktivna legitimacija organizacija civilnog društva. Pružanje besplatne pravne pomoći omogućeno je, između ostalog, i udruženjima koja u okviru svog programa rada imaju definisane aktivnosti na realizaciji pomoći i podrške žrtvama nasilja.

Koaliciju protiv diskriminacije čine: Centar za unapređivanje pravnih studija - CUPS, Civil Rights Defenders, Gayten-LGBT, Jednakost, Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava, Mreža odbora za ljudska prava CHRIS, Udruženje studenata sa hendikepom i Praxis. 

Pročitano 9202 puta
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action