Praxis

Praxis

Nacionalna koalicija za okončanje dečijih brakova pripremila je i drugi Newsletter koji ima za cilj da ukaže na važnost prevencije i reakcije na dečje brakove. Newsletter, između ostalog, prenosi aktivnosti Praxisa u cilju podizanja svesti o štetnosti dečijih brakova u okviru kampanje „Ne žuri da odrasteš – detinjstvo, ne brak!” u sklopu koje smo izradili postere koji su distribuirani lokalnim institucijama, organizacijama civilnog društva i aktivistima i letke, koje smo delili devojčicama i čitavoj zajednici, sa ciljem da se sistemskim pristupom i osnaživanjem čitavih zajednica eliminišu štetne prakse dečijih brakova.

Newsletter sadrži i informacije o motivacionim radionicama posvećenim ekonomskom osnaživanju Roma i Romkinja na kojima su predstavljene mere i programi koje realizuje Nacionalna služba za zapošljavnje, a koje je Praxis održao u predhodnom periodu u saradnji sa predstavniocima Nacionalne službe za zapošljavanje.

Drugi Newsletter Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova, između ostalog, donosi i informacije o Praxisovom direktnom radu sa romskom zajednicom u prethodnih nekoliko meseci, kada smo radili na podizanju svesti o štetnosti dečjih brakova kroz socio-edukativne radionice sa ženama i devojčicama. Održane socio-edukativne radionice bile su prilika da se sa učesnicama otvoreno razgovara o praksi dečjih brakova i njihovom uticaju na budućnost kako pojedinaca, tako i cele zajednice ali i prilika da sa ženama i devojčicama radimo na podizanju svesti o rodnoj ravnopravnosti, pravu na jednakost, reproduktivnim pravima i značaju obrazovanja. 

Drugi Newsletter Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova možete pogledati OVDE.

Predstavili smo izveštaj Izgradnja poverenja u ravnopravnost: unapređenje pristupa pravdi za Rome u Mađarskoj i Srbiji” koji sumira rezultate pravne pomoći i terenskog rada sprovedenih u okviru projekta „Do ravnopravnosti Roma kroz unapređen pristup pravima“ koji finansira Evropska unija. Opširnije o ovom događaju možete pročitati u Danasu, na N1, RTS-u, kao i na portalima Autonomija i ROMinfomedia.

Predstavljanje izveštaja i panel diskusiju koja je usledila možete pogledati OVDE.


U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za romske devojčice iz Vranja organizovan je događaj u okviru koga smo posetili zoološki vrt „Mišić“ u mestu Dulan koje je udaljeno 8 km od Vranja. Devojčice iz Vranja i okoline, njih 18 koliko ih je bilo na ovom izletu, do sada nisu imale priliku da posete zoološki vrt, niti da prisustvuju nekom ovako organizovanom događaju. Devojčice su bile oduševljene konjima, zebrom, majmunima i drugim životinjama, od kojih su neke videle po prvi put uživo u ovom zoološkom vrtu.

Aktivnost socijalne inkluzije doprinela je da učesnice aktivno učestvuju u ovom dogadjaju. Devojčice su nam prenele da se do sada nisu međusobno družile van svoje zajednice i škole i da bi volele da imaju još ovakvih prilika da posete različita mesta u okolini Vranja, učestvuju u sličnim aktivnostima i nastave druženje. Posle obilaska zooloskog vrta, organizovan je ručak u restoranu koji je u sklopu zooloskog vrta.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našoj saradnici Marini Damjanovski i udruženju Glas Vranja.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


Proveli smo predivan dan u druženju i uživali u prirodnim lepotama Zaltibora sa devojčicama iz Kragujevca, koje su u proteklih par meseci učestvovale u socioedukativnim radionicama na temu prevencije dečjih brakova. Pored toga što su imale priliku da izaberu destinaciju i da pozovu ostale dugarice i drugare sa kojima žele da provedu dan, devojčice su preuzele obavezu da sazovu sastanak sa roditeljima, predstave plan izleta i prikupe potrebne saglasnosti od njih tako da su dale značajan doprinos i samoj organizaciji. Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našoj dugogodišnjoj saradnici Emini Nikolić, i svakako organizaciji Romanipen iz Kragujevca.

Posetili smo Stopića pećinu koja je jedna od najuređenijih pećina u Srbiji i istovremeno zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja, muzej na otvorenom Staro selo u mestu Sirogojno, vodopad u Gostilju koji se ubraja u najviše prirodne vodopade u Srbiji i atraktivni El Paso City i zaista zanimljive ambijentalne celine koje se u njemu nalaze. Deca do sada nisu imala priliku da posete ove sadržaje tako da su zaista uživali i stekli nova iskustva i utiske.

Dan smo iskoristili da se družimo, da razgovaramo o planovima za budućnost i mogućnostima koje imaju pred sobom u pogledu daljeg razvoja i da utičemo na jačanje svesti o značaju obrazovanja i sticanja veština na putu njihovog ličnog i ekonomskog osamostaljivanja.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

Thursday, 01 September 2022 00:00

Društveno uključivanje kroz posetu Paliću


U nedelji za nama posetili smo Palić sa grupom devojčica iz Čantavira i Subotice, a sam izlet je bio prilika za druženje i razgovor o o različitim životnim opcijama i mogućnostima, kao i za podizanje svesti romskih devojčica kako bi u u potpunosti bile društveno uključene i ravnopravni članovi društva. Mnogim devojčicama je ovo bio prvi put da posećuju ovu turističku atrakciju, a nekoliko devojčica se prvi put vozilo autobusom, te im je i ovaj deo današnjeg dana predstavljao novo iskustvo i izazvao dodatan utisak.

Deca su vidno bila oduševljena Palićem, a nakon obilaska jezera i ručka, posetili smo zoološki vrt, gde su uživali u prirodi u kojoj je sam vrt smešten. U vrtu raste preko 270 vrsta drveća od kojih su mnoga retke i egzotične vrste, poput libanskog kedra i džinovske sekvoje ili ariša. Deluje kao je preko 65 vrsta životinja smešteno u prirodno okruženje, barijere su teško vidljive, te je dečji utisak bio autentičniji i jači. Nakon što su nekoliko puta obišle ceo zoo vrt, učesnice su preostalo vreme iskoristile na igralištu koje postoji u samom vrtu.

Devojčice koje su bile na ovoj aktivnosti su se dodatno zbližile. Smatramo da su radionice i ovakve aktivnosti u kojima se direktno radi sa decom i osluškuju njihovi problemi, potrebe i želje najbolji način da se deci priđe i utiče na njihovo ponašanje. Većina devojčica iz ove grupe od svojih porodica ne može očekivati da im upriliče jedan ovakav dan, zato je potrebno da društvo i organizacije koje imaju sluha i sredstava reaguju i iskoriste svoja sredstva i resurse da uključe ove devojčice u sve prilike koje društvo nudi. Posebno se zahvaljujemo našoj saradnici Klaudiji Kurini i Udruženju Roma Ači.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


Učesnici i učesnice prvog kruga radionica „Pravo na jednake šanse u oblasti rada i zapošljavanja i mere i programi Nacionalne službe za zapošljavanje namenjeni teže zapošljivim kategorijama“ imali su priliku da se detaljno informišu o pravima iz oblasti rada i zapošljavanja, merama i programima Nacionalne službe za zapošljavanje, kao i o značaju aktivne uloge pojedinaca u procesu traženja posla, mogućnostima i raspoloživim resursima u smislu unapređenja profesionalnih kompetencija, znanja i veština.

Predstavnici Nacionalne službe za zapošljavanje na održanim radionicama približili su zainteresovanima mere za podsticanje zapošljavanja osetljivih grupa, kao što su subvencije za zapošljavanje i samozapošljavanje, pokretanje sopstvenog biznisa, sticanje praktičnih veština, prekvalifikacije i programe dokvalifikacije za povećanje nivoa kompetencija i zapošljivosti na tržištu rada, program javnih radova, obuka za aktivno traženje zaposlenja, obuka po zahtevima poslodavaca, kao i program funkcionalnog osnovnog obrazovanja. Tokom prvog kruga radionica, oni su imali priliku da dobiju konkretne odgovore na pitanja u vezi zapošljavanja, kao i podrške i pomoći koju pruža Nacionalna služba za zapošljavanje.

Istovremeno, uočen je problem nedostatka raspoložive kvalifikovane radne snage. Stoga je posebno isticana neophodnost funkcionalnog obrazovanja odraslih, koje je preduslov za unapređenje konkurentnosti na tržištu rada. Na održanim radionicama, učesnici i učesnice osnaženi su da se aktivno uključe na tržište rada, da koriste dostupne resurse kako bi podigli kapacitete i unapredili kompetencije i time stvorili nove mogućnosti. Kroz podizanje svesti o značaju obuka, prekvalifikacija i dokvalifikacija, naročito je istaknuta važnost izlaska iz dugoročne radne neaktivnosti, odnosno angažovanosti u sivoj zoni, kroz neformalne oblike zaposlenja.

Tokom prvog kruga radionica, učesnicima i učesnicama su dodatno pojašnjeni mehanizmi za zaštitu prava na rad, koje im je garantovano pod jednakim uslovima i bez diskriminacije, kao i kojim organizacijama odnosno institucijama se mogu obratiti ukoliko im je povređeno pravo iz oblasti prava na rad, odnosno ukoliko su diskriminisani u postupku zapošljavanja ili na samom radnom mestu.

Radionice u Leskovcu, Smederevu, Novom Sadu, Bačkoj Palanci, Subotici, Vranju, Kruševcu i Kragujevcu realizovane su u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

Nacionalna koalicija za okončanje dečijih brakova pripremila je prvi Newsletter koji ima za cilj da ukaže na važnost prevencije i reakcije na dečje brakove. Newsletter, između ostalog, prenosi ključne nalaze godišnjeg izveštaja Praxisa o dečjim brakovima za 2020. godinu koji sadrži poseban osvrt na postupanja centara za socijalni rad u slučajevima dečjih brakova.

Newsletter sadrži i najavu projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji je u toku i koji Praxis u saradnji sa partnerima na lokalnom nivou realizuje u 8 opština u Srbiji.

Prvi Newsletter Nacionalne koalicije za okončanje dečijih brakova možete pogledati OVDE.

 

Nevladina organizacija Praxis organizovala je okrugli sto na kome su sagledani preostali problemi sa kojima se lica u riziku od apatridije u Srbiji još uvek suočavaju. Okrugli sto „Preostali problemi u vezi sa upisom u matične knjige, sticanjem državljanstva i pribavljanjem ličnih dokumenata“ organizovan je u okviru projekta „Suzbijanje apatridije među Romima na Zapadnom Balkanu” koji finansira Fondacija za otvoreno društvo kroz Evropsku mrežu za pitanja apatridije.

U poslednjih više od 10 godina, u Srbiji se desio značajan napredak u oblasti smanjenja apatridije. Uprkos nesumnjivom napretku, i dalje se javljaju određeni problemi koji otežavaju pristup pravima licima u riziku od apatridije. Deca čiji roditelji ne poseduju lične dokumente i dalje ne mogu da se upišu u matične knjige odmah nakon rođenja, postupci za naknadni upis u matične knjige opterećeni su brojnim problemima, sticanje državljanstva po osnovu rođenja u Srbiji ne odvija se na propisan način, a prijava prebivališta često predstavlja nepremostiv problem. Neretko, lica u riziku od apatridije se suočavaju i sa dirskriminacijom u pokušaju da ostvare svoja prava.

„Iako je broj lica u riziku od apatridije značajno manji, ukoliko se problem ne reši u potpunosti, preneće se na nove genaracije i broj lica u riziku od apatridije će rasti. Dok interesovanje za ovu temu bledi, još uvek postoje ljudi čiji problemi nisu obuhvaćeni sistemskim rešenjima.“ – istakla je Jelena Milonjić, predstavnica UNHCR-a. „Intezivno sa državnim organima, u okviru realizacije Sporazuma o razumevanju sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije i Zaštitnikom građana, zajedno sa romskom zajednicom i civilnim sektorom, radimo na rešavanju preostalih problema kako bismo ostvarili zacrtan plan kampanje Ja pripadam čiji je cilj iskorenjivanje apatridije u Srbiji do 2024. godine.“

Milan Radojev, pravni koordinator Praxisa, naglasio je da smo ponosni na sve šta je do sada urađeno, jer je hiljade ljudi upisano u matične knjige i dobilo dokumente te sada mogu da ostvaruju prava. „Međutim, i pored ogromnog napretka, važno je ukazivati na stare ali i na neke nove probleme koji se javljaju, posebno imajući u vidu da i dalje svako dete ne može da se upiše u MKR odmah nakon rođenja, a da se ignorišu preporuke međunarodnih tela koja na ovaj problem ukazuju.“

Osman Balić iz YUROM Centra naveo je da je možda i najblistavija stvar u inkluziji Roma upravo uspešno rešavanje problema sa posedovanjem dokumenata. „Uz pomoć UNHCR-a, Ministarstava, Praxisa, ovaj problem je sveden na najmanju meru. Postoje i dalje svakodnevni problemi, ali ovo je primer modela izvrsnosti, gde je uspešno završeno 90% posla“. 

Učesnici okruglog stola, predstavnici relevantnih institucija i organizacija koje zajedničkim naporima rade na iskorenjivanju apatridije u Srbiji, saglasni su da, i pored nesumnjivog napretka, potrebno je rešiti i preostale probleme kako se ne bi došlo u situaciju da ponovo imamo veliki broj lica u riziku od apatridije, i na to i dalje ukazivati i državnim organima ali i međunarodnim institucijama. 

 

Praxis lodged an application with the European Court of Human Rights in the case of a child who could not be registered in birth registry books immediately after birth.

In the application, Praxis pointed out that due to the failure to facilitate timely registration in birth registry books, the state denied the child the opportunity to confirm her identity and personal status, to establish a legal relationship with her family and other persons, and stressed that the child was deprived of the opportunity to acquire citizenship and to access a large number of rights, which required registration in birth registry books, such as the right to health care, the right to social protection, the right to freedom of movement or the right to property. Thus, the right to respect for private and family life, guaranteed by the European Convention on Human Rights, was violated. Given that the problem of timely registration in Serbia affects almost exclusively the Roma population, the application stressed that the principle of non-discrimination had also been violated.

Although the Constitution, the Law on Family and ratified international conventions guarantee every child the right to be registered immediately after birth, in cases where mothers do not have personal documents, children cannot be registered immediately after birth, but the procedures that last from several months to several years must be conducted. Since a significant number of Roma women have still not managed to obtain personal documents, there are new cases of children who in the first months or years of their lives are left without registration in birth registry books, and consequently without many other rights. 

The competent institutions have been neglecting this problem for years and ignoring the recommendations of numerous international bodies that point out that this situation is unacceptable, that every child, regardless of whether the parents have documents, must be registered immediately after birth and that it is necessary to change the by-laws that prevent timely registration. 

In the application, Praxis also pointed out that there was no effective legal remedy in Serbia that could eliminate the violation of this right, since the Constitutional Court had repeatedly refused to establish that the impossibility of immediate birth registration constituted a violation of children’s rights. 

In the event that the European Court of Human Rights determines that there has been a violation of rights in this case, it could be a turning point that would finally end the continuous violations of the child's right to timely birth registration and enable every child to have access to all rights and to enjoy the protection provided by registration in registry books.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action