Status Rights

Praxis

Praxis

Praxis je, u saradnji sa Evropskom mrežom za pitanja apatrdije, u okviru četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, Savetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija podneo izveštaj o problemima sa kojima se u Srbiji suočavaju lica u riziku od apatridije.

U izveštaju se ukazuje na probleme koje u vezi sa upisom u matičnu knjigu rođenih, sticanjem državljanstva, prijavom prebivališta  i pristupom besplatnoj pravnoj pomoći imaju pripadnici romske nacionalne manjine.

Posebno se ističe to da se u Srbiji i dalje rađaju deca koja ne mogu odmah nakon rođenja da se upišu u matičnu knjigu rođenih, a da su i  postupci naknadnog upisa opterećeni brojnim preprekama i nepravilnostima. Takođe se naglašava da sticanje državljanstva po osnovu rođenja u Srbiji najčešće nije usklađeno sa domaćim i međunarodnim propisima, da mnogi građani, i to pre svega interno raseljena lica sa Kosova, ne mogu da prijave prebivalište u mestu gde žive, kao i da je ostvarivanje besplatne pravne pomoći povezano sa mnogim teškoćama.

U okviru prethodnih ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, države članice Ujedinjenih nacija Srbiji su već uputile preporuke da preduzme mere koje će omogućiti svakom detetu upis u matičnu knjigu rođenih odmah po rođenju, da je potrebno da se interno raseljenim licima olakša integracija - što podrazumeva i pravilnu primenu Zakona o prebivalištu i boravištu građana – a upućen je i niz preporuka koje se odnose na sprečavanje diskriminacije Roma, na omogućavanje njihove integracije i na poštovanje ljudskih i manjinskih prava.

Srbije je prihvatila ove preporuke, ali njihova realizacija je do sada izostala. Tako i dalje majke koje nemaju lične dokumente ne mogu svoju novorođenu decu da upišu u matične knjige odmah po rođenju, mnoga interno raseljena lica više od 20 godina žive u mestima gde ne uspevaju da prijave prebivalište, a Romi su i dalje jedna od najdiskriminisanijih, najobespravljenijih i najmarginalizovanijih grupa.

Praxis i Evropska mreža za pitanja apatridije iznele su u svom izveštaju preporuke čija primena bi ovakvu situaciju mogla znatno da poboljša, a mnogim pripadnicima romske manjine omogućila bi pristup pravima koja su im zbog neposedovanja ličnih dokumenata trenutno nedostupna.

 

Roma in Hungary and Serbia often face discrimination with restricted avenues to justice.  Fears of retaliation or a lack of faith in the justice system often leave them with little choice but to simply accept it, a new report by Minority Rights Group Europe (MRGE), Praxis and the Idetartozunk Association reveals. 

Three experts on Roma rights have joined forces to look closer into the high numbers of unreported incidents of discrimination against Roma communities in these countries. The report Building Trust in Equality: Enhancing Access to Justice for Roma in Hungary and Serbia outlines the different areas of discrimination Roma face as well as key barriers in access to justice.

‘In Hungary and Serbia, Roma routinely experience discrimination, typically fuelled by negative attitudes and prejudices, in a variety of areas of their lives,’ says Andrea Spitálszky, Legal Officer at MRGE and one of the report’s co-authors.  ‘Despite the high number of occurrences, incidents of discrimination typically go unreported.’

‘It is crucial to raise awareness in the Roma community about anti-discrimination legislation and the available legal remedies. Doing so can encourage Roma to report discrimination cases to the equality body, paving the way for future empowerment,’ says Marijana Luković, co-author of the report and Executive Director at Praxis.

Simply not knowing that it is possible to seek protection from discrimination, and legal systems that are inefficient and full of barriers, are other key factors limiting access to justice for Roma in both countries. In Hungary, the complicated regulation of legal representation, the protracted nature and uncertain outcome of discrimination cases, and the limited preventive effect of judgments, further contribute to the reluctance of Roma to report discrimination.

It summarizes the outcomes of field visits and legal work conducted during an MRGE project aimed at increasing access to justice for Roma. Three trained mediators visited Roma communities in each country and compiled information on discrimination cases, including their resolution. It also maps how field visits and legal work contributed to raising awareness among Roma about their rights and supported them in eliminating obstacles to accessing justice. 

‘Beyond raising awareness, Roma mediators have an important role in resolving more straightforward cases through mediation between the parties, or by assisting those who have experienced discrimination in drafting submissions and other documents. The more positive decisions the equality body delivers in discrimination cases, the more trust Roma will have in the system’, says third co-author Erika Muhi, a Hungarian lawyer who has been working on discrimination against Roma since 1998, currently at Idetartozunk.

In the framework of the project, lawyers, Roma civil society organization (CSO) staff and other Roma activists were trained on the national anti-discrimination legislation and the available legal remedies. The CSOs Praxis and Idetartozunk assisted clients in reporting discrimination to the respective national equality bodies on several occasions. 

The report concludes with recommendations tailored to the governments and local decision makers of Serbia and Hungary. In both countries, awareness-raising amongst Roma is recommended to increase the visibility of human rights and existing avenues to justice. Other recommendations include increasing access to free legal assistance and steps to enhance the capacity of CSOs to represent victims of discrimination.

 

You can download the report HERE

 

Praxis je, u saradnji sa Evropskom mrežom za pitanja apatrdije, u okviru četvrtog ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, Savetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija podneo izveštaj o problemima sa kojima se u Srbiji suočavaju lica u riziku od apatridije.

U izveštaju se ukazuje na probleme koje u vezi sa upisom u matičnu knjigu rođenih, sticanjem državljanstva, prijavom prebivališta  i pristupom besplatnoj pravnoj pomoći imaju pripadnici romske nacionalne manjine.

Posebno se ističe to da se u Srbiji i dalje rađaju deca koja ne mogu odmah nakon rođenja da se upišu u matičnu knjigu rođenih, a da su i  postupci naknadnog upisa opterećeni brojnim preprekama i nepravilnostima. Takođe se naglašava da sticanje državljanstva po osnovu rođenja u Srbiji najčešće nije usklađeno sa domaćim i međunarodnim propisima, da mnogi građani, i to pre svega interno raseljena lica sa Kosova, ne mogu da prijave prebivalište u mestu gde žive, kao i da je ostvarivanje besplatne pravne pomoći povezano sa mnogim teškoćama.

U okviru prethodnih ciklusa Univerzalnog periodičnog pregleda, države članice Ujedinjenih nacija Srbiji su već uputile preporuke da preduzme mere koje će omogućiti svakom detetu upis u matičnu knjigu rođenih odmah po rođenju, da je potrebno da se interno raseljenim licima olakša integracija - što podrazumeva i pravilnu primenu Zakona o prebivalištu i boravištu građana – a upućen je i niz preporuka koje se odnose na sprečavanje diskriminacije Roma, na omogućavanje njihove integracije i na poštovanje ljudskih i manjinskih prava.

Srbije je prihvatila ove preporuke, ali njihova realizacija je do sada izostala. Tako i dalje majke koje nemaju lične dokumente ne mogu svoju novorođenu decu da upišu u matične knjige odmah po rođenju, mnoga interno raseljena lica više od 20 godina žive u mestima gde ne uspevaju da prijave prebivalište, a Romi su i dalje jedna od najdiskriminisanijih, najobespravljenijih i najmarginalizovanijih grupa.

Praxis i Evropska mreža za pitanja apatridije iznele su u svom izveštaju preporuke čija primena bi ovakvu situaciju mogla znatno da poboljša, a mnogim pripadnicima romske manjine omogućila bi pristup pravima koja su im zbog neposedovanja ličnih dokumenata trenutno nedostupna.

 

U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za devojčice iz Novog Sada organizovan je izlet na Palić. Kako su sve učesnice prvi put u životu bile na jednom ovakvom izletu, pripremu izleta je pratila i priprema cele grupe za jedno novo iskustvo. U danima pred realizaciju izleta devojčice su imale brojna pitanja o izletu, koji je za neke od njih ujedno značio i prvo odvajanje od ukućana. U grupi se osećalo uzbuđenje i radost zbog novih iskustava.

Od samog pokreta ka Paliću grupa se ujedinila i opustila, a telefoni su korišćeni samo kako bi se pustila omiljena pesma. U zoološkom vrtu svi u grupi su vodili računa jedni o drugima i zajednički iskazivali uzbuđenje zbog divne prirode i životinja, od kojih su neke videle po prvi put u životu. Posetu zoološkom vrtu učesnice su beležile fotografijama i video klipovima sa životinjama koje su odmah delile sa najbližima. Nakon obilaska Palića i zoološkog vrta, i ručka u restoranu, usledio je raspevan povratak u Novi Sad, tokom koga su se sumirali utisci jednog lepo provedenog dana.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama Zorici Kalanjoš i Hajriji Adžemi.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

Thursday, 01 September 2022 00:00

Društveno uključivanje kroz posetu Paliću


U nedelji za nama posetili smo Palić sa grupom devojčica iz Čantavira i Subotice, a sam izlet je bio prilika za druženje i razgovor o o različitim životnim opcijama i mogućnostima, kao i za podizanje svesti romskih devojčica kako bi u u potpunosti bile društveno uključene i ravnopravni članovi društva. Mnogim devojčicama je ovo bio prvi put da posećuju ovu turističku atrakciju, a nekoliko devojčica se prvi put vozilo autobusom, te im je i ovaj deo današnjeg dana predstavljao novo iskustvo i izazvao dodatan utisak.

Deca su vidno bila oduševljena Palićem, a nakon obilaska jezera i ručka, posetili smo zoološki vrt, gde su uživali u prirodi u kojoj je sam vrt smešten. U vrtu raste preko 270 vrsta drveća od kojih su mnoga retke i egzotične vrste, poput libanskog kedra i džinovske sekvoje ili ariša. Deluje kao je preko 65 vrsta životinja smešteno u prirodno okruženje, barijere su teško vidljive, te je dečji utisak bio autentičniji i jači. Nakon što su nekoliko puta obišle ceo zoo vrt, učesnice su preostalo vreme iskoristile na igralištu koje postoji u samom vrtu.

Devojčice koje su bile na ovoj aktivnosti su se dodatno zbližile. Smatramo da su radionice i ovakve aktivnosti u kojima se direktno radi sa decom i osluškuju njihovi problemi, potrebe i želje najbolji način da se deci priđe i utiče na njihovo ponašanje. Većina devojčica iz ove grupe od svojih porodica ne može očekivati da im upriliče jedan ovakav dan, zato je potrebno da društvo i organizacije koje imaju sluha i sredstava reaguju i iskoriste svoja sredstva i resurse da uključe ove devojčice u sve prilike koje društvo nudi. Posebno se zahvaljujemo našoj saradnici Klaudiji Kurini i Udruženju Roma Ači.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


Proveli smo predivan dan u druženju i uživali u prirodnim lepotama Zaltibora sa devojčicama iz Kragujevca, koje su u proteklih par meseci učestvovale u socioedukativnim radionicama na temu prevencije dečjih brakova. Pored toga što su imale priliku da izaberu destinaciju i da pozovu ostale dugarice i drugare sa kojima žele da provedu dan, devojčice su preuzele obavezu da sazovu sastanak sa roditeljima, predstave plan izleta i prikupe potrebne saglasnosti od njih tako da su dale značajan doprinos i samoj organizaciji. Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našoj dugogodišnjoj saradnici Emini Nikolić, i svakako organizaciji Romanipen iz Kragujevca.

Posetili smo Stopića pećinu koja je jedna od najuređenijih pećina u Srbiji i istovremeno zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja, muzej na otvorenom Staro selo u mestu Sirogojno, vodopad u Gostilju koji se ubraja u najviše prirodne vodopade u Srbiji i atraktivni El Paso City i zaista zanimljive ambijentalne celine koje se u njemu nalaze. Deca do sada nisu imala priliku da posete ove sadržaje tako da su zaista uživali i stekli nova iskustva i utiske.

Dan smo iskoristili da se družimo, da razgovaramo o planovima za budućnost i mogućnostima koje imaju pred sobom u pogledu daljeg razvoja i da utičemo na jačanje svesti o značaju obrazovanja i sticanja veština na putu njihovog ličnog i ekonomskog osamostaljivanja.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za romske devojčice iz Vranja organizovan je događaj u okviru koga smo posetili zoološki vrt „Mišić“ u mestu Dulan koje je udaljeno 8 km od Vranja. Devojčice iz Vranja i okoline, njih 18 koliko ih je bilo na ovom izletu, do sada nisu imale priliku da posete zoološki vrt, niti da prisustvuju nekom ovako organizovanom događaju. Devojčice su bile oduševljene konjima, zebrom, majmunima i drugim životinjama, od kojih su neke videle po prvi put uživo u ovom zoološkom vrtu.

Aktivnost socijalne inkluzije doprinela je da učesnice aktivno učestvuju u ovom dogadjaju. Devojčice su nam prenele da se do sada nisu međusobno družile van svoje zajednice i škole i da bi volele da imaju još ovakvih prilika da posete različita mesta u okolini Vranja, učestvuju u sličnim aktivnostima i nastave druženje. Posle obilaska zooloskog vrta, organizovan je ručak u restoranu koji je u sklopu zooloskog vrta.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našoj saradnici Marini Damjanovski i udruženju Glas Vranja.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za romske devojčice iz Kruševca, organizovana je poseta za 15 devojčica Jagodini, koja je započela posetom muzeju voštanih figura, čija je postavka izazvala veliko oduševljenje kod devojčica, koje su imale priliku i da saznaju detalje iz života znamenitih ličnosti. Nakon ručka i obilaska Jagodine, izlet je nastavljen posetom zoološkom vrtu, gde su razne životinje okupirale pažnju devojčica, dok su ih priče vodile u daleke krajeve sveta.

Izlet smo završili obilaskom etno-sela Stolovo nadomak Paraćina. Devojčice su uživale u autentičnom moravskom selu, tradicionalnoj hrani i lepoti prirode.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama i udruženju Romani cikna.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za devojčice iz Novog Sada organizovan je izlet na Palić. Kako su sve učesnice prvi put u životu bile na jednom ovakvom izletu, pripremu izleta je pratila i priprema cele grupe za jedno novo iskustvo. U danima pred realizaciju izleta devojčice su imale brojna pitanja o izletu, koji je za neke od njih ujedno značio i prvo odvajanje od ukućana. U grupi se osećalo uzbuđenje i radost zbog novih iskustava.

Od samog pokreta ka Paliću grupa se ujedinila i opustila, a telefoni su korišćeni samo kako bi se pustila omiljena pesma. U zoološkom vrtu svi u grupi su vodili računa jedni o drugima i zajednički iskazivali uzbuđenje zbog divne prirode i životinja, od kojih su neke videle po prvi put u životu. Posetu zoološkom vrtu učesnice su beležile fotografijama i video klipovima sa životinjama koje su odmah delile sa najbližima. Nakon obilaska Palića i zoološkog vrta, i ručka u restoranu, usledio je raspevan povratak u Novi Sad, tokom koga su se sumirali utisci jednog lepo provedenog dana.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama Zorici Kalanjoš i Hajriji Adžemi.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.


U okviru aktivnosti socijalne inkluzije za romske devojčice iz Kruševca, organizovana je poseta za 14 devojčica Jagodini, koja je započela posetom muzeju voštanih figura, čija je postavka izazvala veliko oduševljenje kod devojčica, koje su imale priliku i da saznaju detalje iz života znamenitih ličnosti. Nakon ručka i obilaska Jagodine, izlet je nastavljen posetom zoološkom vrtu, gde su razne životinje okupirale pažnju devojčica, dok su ih priče vodile u daleke krajeve sveta.

Izlet smo završili obilaskom etno-sela Stolovo nadomak Paraćina. Devojčice su uživale u autentičnom moravskom selu, tradicionalnoj hrani i lepoti prirode.

Posebnu zahvalnost za realizaciju ovog događaja dugujemo našim saradnicama i udruženju Romani cikna.

Ova aktivnost socijalne inkluzije realizovana je u okviru projekta „Prevencija i eliminacija dečjih brakova u Srbiji“ koji finansiraju Ambasada Kraljevine Holandije u Srbiji i Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) u okviru programa Nemačke razvojne saradnje „Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji“.

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action