Praxis popularni tagovi

Ljuba

Ljuba

Na okruglom stolu o Nacrtu zakona o matičnim knjigama, održanom 31. marta 2008. u organizaciji Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Praxis je ukazao da Nacrt, kao i važeći Zakon o matičnim knjigama, ne nude rešenje za vođenje efikasnog i jednostavnog postupka naknadnog upisa u matičnu knjigu rođenih za lica koja nemaju priznat pravni subjektivitet.

Takođe je istakao da trenutno pravno nepodnošljivo stanje, činjenica da u zemlji žive desetine hiljada „pravno nevidljivih“ lica, uglavnom Roma, već duže vreme izaziva pažnju mnogih međunarodnih i nevladinih organizacija, ali njihovi napori da reše problem ovih lica podnošenjem pojedinačnih zahteva, uglavnom ostaju bez očekivanog rezultata. Evidencija o vođenim predmetima ukazuje da se radi o komplikovanim i neefikasnim postupcima čiji se ishod nikada ne može sa izvesnošću predivideti.

Praxis je istakao da je u cilju sveobuhvatnog rešavanja problema „pravno nevidljivih“ lica potrebno izraditi sistemsko zakonsko rešenje. U tom smislu, neophodno je obezbediti priznavanje pravnog subjektiviteta u jednostavnom i efikasnom postupku koji ne bi bio opterećen brojnim formalnopravnim uslovima, kako u pogledu same činjenice rođenja, odnosno podataka o rođenju jednog lica, tako i u pogledu njihovog  dokazivanja.

Nova zakonska rešenja bi trebalo da održe ravnotežu između suprotstavljenih interesa i vrednosti: sa jedne strane, između potrebe zaštite pravne sigurnosti i potrebe brzog i efikasnog priznavanja pravnog subjektiviteta većeg broja „pravno nevidljivih“ lica, a sa druge, između potrebe poštovanja nadležnosti organa koji vodi matične knjige i potrebe obezbeđivanja sudskog mehanizma zaštite ustavom zajamčenog ljudskog prava.

Ministar Milan Marković, na komentar Praxisa, je odgovorio da ovo pitanje treba regulisati posebnim zakonom i da ono izlazi iz okvira nadležnosti Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

S obzirom da je javna rasprava o Nacrtu trajala tokom aprila meseca, Praxis je iskoristio priliku i da se pismenim putem obrati Ministarstvu sa komentarima na Nacrt zakona. U svom pismenom odgovoru, Ministarstvo je navelo da su predložena rešenja Nacrta zasnovana u potpunosti na osnovnim ustavnim načelima i da on predviđa donošenje podzakonskih propisa kojima će se bliže urediti i ova pitanja i stvoriti pretpostavke za sprovođenje Zakona u praksi na način koji će omogućiti nesmetano ostvarivanje prava na upis u matičnu knjigu rođenih.

Možemo samo da zaključimo da i postojeći Zakon nudi ta rešenja, ali nažalost do sada nije donet nijedan podzakonski akt koji bi doprineo rešavanju ovog pitanja, niti je preduzeto mnogo u cilju omogućavanja nesmetanog ostvarivanja prava na upis u matičnu knjigu rođenih za lica koja to nisu učinila u zakonskom roku. Ovo je samo još jedan dokaz da država nije pokazala volju za rešavanjem problema „pravno nevidljivih“ lica.

Praxis je prisustvovao 61. godišnjoj konferenciji NVO odseka Službe za informisanje javnosti UN-a pod nazivom „Ponovno uspostavljanje ljudskih prava: Univerzalna deklaracija ljudskih prava u 60-oj godini,“ održanoj u zgradi UNESCO-a u Parizu od 3-5. septembra 2008. Konferencija je održana kako bi se obeležila 60. godišnjica usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Neki od ciljeva konferencije su: osvrnuti se na probleme sa kojima se susreću organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava na međunarodnom, nacionalnom i lokalnom nivou i sistematizovati mera kako bi se ti problemi otklonili; identifikovati najefikasnije načine na koje građansko društvo pozitivno utiče na poštovanje ljudskih prava, i priznati njihov doprinos; naglasiti raskorak između postojećih mera za zaštitu i promociju ljudskih prava i njihovog sprovođenja, i dati preporuke kako bi se povećala odgovornost u pogledu zaštite ljudskih prava.

Zamenica izvršne direktorke Praxisa Jasmina Miković je prisustvovala konferenciji i uzela aktivno učešće na radionici nevladinih organizacija pod nazivom „Braniti pravo na nacionalnost: pravna sredstva za borbu protiv apatridije“, održanoj u četvrtak 4. septembra 2008. godine. Ovom prilikom Jasmina Miković je, u svojstvu govornika, održala prezentaciju o radu Praxisa kao i naporima u vezi sa javnim zagovaranjem za izmenu postojećeg zakonodavstva kako bi se omogućilo priznavanje prava na pravni subjektivitet svim licima i sprečila pojava apatridije u Srbiji.

Više informacija o konferenciji možete pogledati ovde.

Preuzmite dokument (samo na engleskom): Prezentacija Praxisa

 

 

Na konferenciji za štampu, održanoj u Medija Centru u Beogradu 20.05.2008. godine, predstavljen je Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta. Model zakona izradili su pravnici Centra za unapređivanje pravnih studija iz Beograda, u okviru projekta Praxisa koji finansira Biro za stanovništvo, izbeglice i migracije (BPRM) Vlade SAD, uz podršku, stručno znanje i iskustvo UNHCR-a i Praxisa, koji su svakodnevno angažovani na rešavanju problema ove kategorije lica, kao i Misije OEBS-a u Srbiji koja je dala svoje komentare i sugestije prilikom formulisanja konačne verzije Modela zakona.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija iz 1948. godine u članu 6 navodi da „svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt“, a pitanje priznavanja pravnog subjektiviteta se našlo i u Ustavu Republike Srbije koji članom 37 propisuje da „svako lice ima pravnu sposonost“.

Međutim, prema nekim procenama, trenutno u Srbiji živi nekoliko desetina hiljada lica, uglavnom Roma, čiji pravni subjektivitet nije priznat. Ova lica ne postoje, gledano sa stanovništa pravnog poretka, nisu upisani u matične knjige rođenih, i nisu u mogućnosti da uživaju svoja osnovna prava, pravo na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pravo na obrazovanje, zatim ne mogu da učestvuju u javnom životu, da glasaju, da se pojave pred sudovima itd.

Iskustva UNHCR-a, Praxisa i drugih nevladinih orgnizacija pokazuju da su postupci naknadnog upisa „pravno nevidljivih“ lica dugi i komplikovani, a sam ishod postupka neizvestan. Državni organi najčešće odbijaju da priznaju pravni subjektivitet ovim licima, pravdajući se brojnim pozitivnopravnim razlozima. Na osnovu toga se zaključuje da je potrebno izraditi sistemsko rešenje, koje bi regulisalo pitanje naknadnog upisa u matične knjige „pravno nevidljivih“ lica.

Centar za unapređivanje pravnih studija je najpre izradio uporednopravnu analizu rešenja do kojih su došle druge zemlje koje se suočavaju, ili su se suočavale, sa istim ili sličnim problemom, a potom je izrađen Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta. Predmet Modela zakona čine odredbe koje se odnose na postupak priznavanja pravnog subjektiviteta i to, sa jedne strane, na postupak naknadnog upisa činjenice rođenja u matične knjige rođenih, a sa druge strane, na postupak za sastavljanje isprave kojom se potvrđuje činjenica rođenja pred nadležnim sudom. Cilj zakonskih odredbi bi trebalo da bude obezbeđivanje priznavanja pravnog subjektiviteta u jednostavnom i efikasnom postupku, koji ne bi bio opterećen brojnim formalnopravnim uslovima, kako u pogledu same činjenice rođenja, tako i u pogledu njihovog dokazivanja.

Ponuđeni model zakona svakako nije dovoljan da dovede do potpunog uređivanja pravnog statusa lica čiji pravni subjektivitet nije priznat. Upis u matične knjige rođenih predstavljao bi samo početni korak u procesu potpune integracije ovih lica u društvo, a da bi se proces uspešno okončao, potrebno je izraditi sistemsko zakonsko rešenje u ovoj oblasti, pristupiti izmenama i dopunama čitavog seta drugih zakona kojima se uređuje oblast prebivališta i boravišta, jedinstvenog matičnog broja građana, izdavanja ličnih karata, državljanstva, korišćenja usluga zdravstvenog i socijalnog osiguranja itd.

Tek kada se otklone sve prepreke sa kojima se „pravno nevidljiva“ lica svakodnevno suočavaju u pristupu svojim pravima, država će moći da bude sigurna da je ispunila svoje obaveze koje se odnose na omogućavanje uživanja i zaštite prava i sloboda jednako prema svim licima koja žive pod njenom jurisdikcijom.

Preuzmite vest sa sajta Medija Centra ovde 

Preuzmite dokument: Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta

Preuzmite dokument: Predlog zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta

Dana 20.11.2008. godine, UNHCR je u prostorijama Medija Centra u Beogradu organizovao konferenciju za štampu povodom 6 meseci od početka sprovođenja projekta „Društveno uključivanje i pristup ljudskim pravima zajednica Roma, Aškalija i Egipćana na Zapadnom Balkanu“, koji je finansiran sredstvima Evropske Unije, a koji je komplementaran sa projektom Unicefa „Borba protiv socijalne isključenosti: Univerzalna registracija rođenja u Srbiji“.

Tom prilikom, o postignutim rezultatima na projektu govorili su šef Predstavništva UNHCR-a u Srbiji Lenart Kocelainen, rukovodilac programa razvoja u ranom detinjstvu iz Unicefa Oliver Petrović, izvršna direktorka Praxisa Ivanka Kostić, kao i romski koordinator iz Vranja Dejan Bajramović. Govoreći o problemima Roma, g. Kocelainen je istakao da bez dokumenata i civilne registracije, Romi će i dalje biti marginalizovani i neće moći da se integrišu u društvo. Istakao je, takođe, dve komponente ovog projekta, informativnu kampanju i besplatnu pravnu pomoć, koju sprovodi Praxis kao izvršni partner UNHCR-a na ovom projektu. Oliver Petrović je ovom prilikom rekao da je upis u matične knjige osnovno pravo sve dece, koje im omogućava dalji pristup pravu na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje, i na neki način im pruža zaštitu države od mogućnosti da budu zloupotrebljena, primorana na rad ili uvučena u kriminalne aktivnosti. On je istakao da 5% romske dece u Srbiji nije registrovano na rođenju.

Od ukupno 20 opština u kojima se sprovodi projekat, do sada su informativne kampanje i aktivnosti na terenu sprovedene u 11 opština: Šabac, Kragujevac, Kraljevo, Vranje, Lebane, Vladičin Han, Kruševac, Prokuplje, Novi Sad, Zrenjanin i Požarevac.

Izvršna direktorka Praxisa je predstavila postignute rezultate u prvih 6 meseci sprovođenja projekta i ukazala na primere dobre prakse u postupanju državnih organa, ali i na probleme sa kojima se pravno nevidljiva lica suočavaju u pristupu svojim pravima. U  navedenih 11 opština posećeno je ukupno 36 romskih naselja, podneto ukupno 138 zahteva za obnovu i naknadni upis u matične knjige, a identifikovano je još 128 lica (115 dece i 14 odraslih) za koje je potrebno pokrenuti postupak naknadnog upisa u matičnu knjigu rođenih. Do sada je uspešno rešeno 39 postupaka naknadnog/obnove upisa, odnosno u matične knjige je upisano 31 dete i 8 odraslih. Takođe je podneto i 1476 zahteva za izdavanje ličnih dokumenata za roditelje, od kojih je 1209 zahteva već rešeno.

Izvršna direktorka Praxisa je još jednom istakla da je neophodno na sistemski način rešiti pitanje pravno nevidljivih lica, koje je posebno karakteristično za romsku populaciju i ponovo ukazala na Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta, koji je izradio Centar za unapređivanje pravnih studija u saradnji sa Praxisom i UNHCR-om, a uz podršku BPRM-a, OEBS-a i Unicefa. Ovaj Model zakona predviđa jednostavan postupak za priznavanje pravnog subjektiviteta „pravno nevidljivim“ licima, i o njemu se trenutno vodi javna rasprava u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Listu administrativnih taksi za pribavljanje dokumenata iz matičnih službi u Srbiji koje vode izmeštene matične knjige sa Kosova možete preuzeti ovde.

petak, 06 februar 2009 11:35

Upiši me, učini me stvarnim

U maju 2008. godine održana je konferencija za štampu u Medija centru koja je označila početak implementacije projekata "Socijalna inkluzija i pristup ljudskim pravima za Rome, Aškalije i Egipćane na zapadnom  Balkanu" i "Borba protiv socijalne isključenosti: Univerzalna registracija rođenja u Srbiji" koje, preko UNHCR-a i UNICEF-a, finansira Evropska komisija. Nevladina organizacija Praxis je glavni izvršni partner u sprovođenju oba projekta.

Cilj projekta je da omogući socijalnu inkluziju zajednica Roma, Aškalija i Egipćana (RAE), kao i drugih marginalizovanih grupa, a samim tim i pristup osnovnim građanskim pravima. Pažnja je usmerena na najugroženije među RAE, a posebno na decu, žene i stara lica.

Prema zvaničnim podacima, 108 000 Roma živi na teritoriji Republike Srbije, iako se taj broj prema nekim procenama kreće i do 500 000. U isto vreme, zvanično je registrovano 22 965 RAE interno raseljenih lica, iako se pretpostavlja da je taj broj znatno veći usled neposedovanja ličnih dokumenata.

Kao deo projektnih aktivnosti, UNHCR, UNICEF i Praxis sprovode informativnu kampanju sa ciljem da se podigne nivo svesti, edukuju i informišu RAE zajednice kao i da se lokalnim i centralnim vlastima i domaćem stanovništvu ukaže na potrebu i važnost upisa u matičnu knjigu rođenih i posedovanja ličnih dokumenata. Kampanja se sprovodi u 20 izabranih opština u Srbiji, koje posećuju timovi sastavljeni od predstavnika UNICEF-a, UNHCR-a, Praxisa, Sekretarijata za romsku nacionalnu strategiju, kao i Ministarstva rada i socijalne politike, i sastajaju se sa romskim lokalnim organizacijama, romskim koordinatorima, predstavnicima opštinskih organa vlasti i lokalnih institucija.

Pored toga, Praxis pruža besplatnu pravnu pomoć, informiše i savetuje RAE na terenu u vezi sa pribavljanjem dokumenata i pokretanjem postupaka naknadnog i obnove upisa u matične knjige, što je identifikovano kao problem koji posebno pogađa RAE populaciju.

Od 20 predviđenih opština projekat je do sada sproveden u Šapcu, Kragujevcu, Kraljevu, Vranju, Lebanu, Vladičinom Hanu, Kruševcu, Prokuplju, Novom Sadu, Zrenjaninu, Požarevcu, Obrenovcu i Subotici. Do juna 2009. godine mobilni timovi Praxisa će obići i romska naselja u Smederevu, Staroj Pazovi, Zvezdari, Kuršumliji, Bujanovcu, Aleksincu i Novom Beogradu.

Do polovine januara 2009, posećeno je 56 romskih naselja u 13 opština. Ukupno je identifikovano 347 lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih, a podneto je 182 zahteva za naknadni upis. Takođe je podneto 1538 zahteva za izdavanje ličnih dokumenata, od kojih je 1300 već rešeno.

Dosadašnje aktivnosti i zatečena situacija na terenu još jednom nam potvrđuju da je problem ovih lica potrebno sistemski rešiti, kao i da je neophodno hitno angažovanje svih relevantnih aktera. Praxis, zajedno sa UNHCR-om, Misijom OEBS-a u Srbiji, Centrom za unapređivanje pravnih studija i Ministarstvom za ljudska i manjinska prava takođe ulaže napore ka sistemskom rešavanju problema "pravno nevidljivih" lica. U tom smislu, na inicijativu i uz podršku Praxisa, UNHCR-a i BPRM-a, Centar za unapređivanje pravnih studija izradio je Model zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta, koristeći iskustva Praxisa u radu na pojedinačnim predmetima i uočene prepreke u sticanju pravnog subjektiviteta. Cilj Modela zakona je obezbeđivanje priznavanja pravnog subjektiviteta u jednostavnom i efikasnom postupku, koji ne bi bio opterećen brojnim formalnopravnim uslovima, što postojeći zakonski okvir ne obezbeđuje.

Kao podršku Modelu zakona, Praxis je publikovao zbirku slučajeva iz prakse pod nazivom "Pravno nevidljiva lica u 7 slika" gde na konkretnim primerima, kroz opise životnih situacija različitih vrsta, pokazuje razmere problema kao i posledice koje sa sobom nosi nepriznavanje pravnog subjektiviteta.

____________________________________________________________________________________________________

Slučaj Đeljana, Nađija i Alija
Nemaš dokaza, dakle, ne postojiš

Đeljana ima 16 godina i živi u Subotici sa sestrom Nađijom koja ima 25 godina i bratom Alijom koji ima 23 godine. Rođeni su u vanbračnoj zajednici kod kuće u Vučitrnu na Kosovu i nisu upisani u matičnu knjigu rođenih. Sa roditeljima su izbegli sa Kosova 1999. godine, i od tada žive u Srbiji bez stalnog mesta boravka. Roditelji su umrli u raseljeništvu, a tačan datum i mesto smrti im nisu poznati. Govore samo romskim jezikom. Izdržavaju  se novcem od sakupljanja i prodaje sekundarnih sirovina.

Krajem juna 2008. godine obratili su se Praxisu za pomoć.

Nažalost, Đeljana, Nađija i Alija ne poseduju nikakve dokaze za pokretanje postupka naknadnog upisa u matičnu knjigu  rođenih pred organom uprave.

Očigledno je da postojeći propisi ne nude rešenja za naknadni upis činjenice rođenja za Đeljanu, Nađiju i Aliju, tako da  njima ostaje da čekaju da se ovo pitanje pravno reguliše.

Pravno nevidljiva lica u 7 slika – publikacija Praxisa, oktobar 2008.
___________________________________________________________________________________________________________________

Trenutna situacija nije samo nepodnošljiva za hiljade ljudi koji, bez dokumenata, ne mogu da ostvare osnovna prava, već i za državu. U tom smislu, važno je pomenuti neke od preporuka međunarodnih tela. Komitet za prava deteta UN-a zahteva od Srbije da omogući svakom detetu rođenom na njenoj teritoriji upis u matične knjige rođenih, a posebno deci romske nacionalnosti i deci čiji su roditelji interno raseljena lica (CRC/C/SRB/CО/1, 6 Jun 2008). U okviru Saveta Evrope takođe se Srbiji skreće pažnja na problem "pravno nevidljivih" lica. Tako se u prvom izveštaju o Srbiji koji je Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije usvojila 14.12.2007. god. zahteva se od državnih organa omogućavanje licima romske nacionalnosti efikasno dobijanje ličnih dokumenata.

Usvajanjem Modela zakona, ova pravno nepodnošljiva situacija u Srbiji bi se mogla prevazići. Upravo zbog toga, prioritetna akcija za ovu godinu biće inteziviranje aktivnosti javnog zagovaranja i lobiranja za usvajanje Zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta.

Ovaj tekst je objavljen u 128. broju Pravog odgovora od 27. januara 2009. godine (strana 24).
Pogledajte vest o konferenciji za štamu na internet prezentaciji UNICEF-a .

Preuzmite dokument: Pravi ogovor, br. 128
Preuzmite izveštaj: Pravno nevidljiva lica u Srbiji – i dalje bez rešenja

Od 15. februara 2009. godine isprava na osnovu koje interno raseljena lica sa Kosova ostvaruju prava iz zdravstvenog osiguranje je zdravstvena knjižica. To znači da filijale Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (RZZO) na čijem području interno raseljena lica imaju privremeni boravak, umesto „Potvrda za korišćenje zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja za privremeno raseljena lica iz AP KiM“ izdaju zdravstvene knjižice. Filijala overava zdravstvenu knjižicu na period od 6 meseci, dok su se potvrde overavale na period od 3 meseca.

Posle deset godina provedenih u raseljeništvu, interno raseljenim licima će biti omogućeno da ostavaruju prava iz zdravstvenog osiguranja na osnovu zdravstvene knjižice, ravnopravno sa ostalim građanima Srbije.

Nakon dva meseca od stupanja na snagu Uputstva Ministarstva zdravlja kojim se interno raseljenim licima to pravo omogućava, filijale RZZO-a su počele sa izdavanjem zdravstvenih knjižica. Prema informacijama dobijenim od RZZO-a, uz zahtev za izdavanje zdravstvene knjižice, potrebno je priložiti potvrdu za korišćenje zdravstvene zaštite i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja za privremeno raseljena lica iz AP KiM, odnosno legitimaciju interno raseljenog lica ukoliko lice nema ovu potvrdu, prijavu boravka i ličnu kartu. U postupku izdavanja zdravstvene knjižice, iako osigurano lice poseduje navedene dokaze,  nadležna filijala-ispostava RZZO-a je ovlašćena da zatraži i druge dokaze, ukoliko lice ispunjava uslove da bude osigurano po sopstvenom osnovu u skladu sa članom 17. Zakona o zdravstvenom osiguranju (npr. po osnovu zaposlenja, obavljanja samostalne delatnosti, sticanja penzije nakon raseljavanja i sl).

Lica koja nemaju prijavljeno boravište
U članu 22. Zakona o zdravstvenom osiguranju, izričito se navodi da lica romske nacionalnosti koja zbog tradicionalnog načina života nemaju stalno prebivalište, odnosno boravište, mogu biti korisnici zdravstvene zaštite. Nesumnjivo je da je zakonodavac imao nameru da toj kategoriji lica omogući pristup zdravstvenoj zaštiti. Ta odredba Zakona takođe se nesumnjivo može primeniti i na interno raseljena lica romske nacionalnosti koja nemaju stalno prebivalište, odnosno boravište.

Članom 6. Pravilnika o načinu i postupku ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, međutim, ukida se primena tog zakonskog pravila time što se kaže da je od osiguranika potrebno pribaviti ličnu izjavu da je u pitanju lice romske nacionalnosti, kao i njegovu prijavu boravka. Na taj način, licima koja nemaju prijavljen boravak, na primer zbog toga što žive u nelegalnom romskom naselju, što je često slučaj sa interno raseljenim Romima sa Kosova, zapravo se onemogućava pristup pravima iz zdravstvenog osiguranja, odnosno ostvarivanje zakonskog prava na korišćenje usluga zdravstvene zaštite.

Preuzmite dokument: Vest iz marta 2009. godine objavljena u Pravom odgovoru (strana 14)

Jasmina Miković, zamenica izvršne direktorke Praxisa, dala je izjavu za Ilustrovanu politiku o problemu pravno nevidljivih lica u tekstu "Ljudi koji ne postoje", koji je objavljen 08.10.2009. godine.

Tekst "Bez dokumenata na udaru kriminalaca", objavljen u dnevnom listu Danas 21.12.2009. godine na osnovu intervjua sa Jasminom Miković, zamenicom izvršne direktorke Praxisa, i Sašom Gajinom iz Centra za unapređivanje pravnih studija u vezi sa "pravno nevidljivim" licima

Kao što smo to učinili u prethodnoj publikaciji Pravno nevidljiva lica u sedam slika, objavljenoj u oktobru 2008,  još jednom ukazujemo na konkretne slučajeve iz prakse koji jasno upućuju na potrebu donošenja posebnog zakona koji bi regulisao postupak priznavanja pravnog subjektiviteta u cilju prevazilaženja sadašnje pravno nepodnošljive situacije. Predstavljanjem slučajeva i stvarnih životnih priča, kao i ulaganjem napora da se svaka osoba prizna kao subjekat prava, nastojimo da damo „pravno nevidljivim“ licima glas koji nemaju i da motivišemo vlasti da deluju u skladu sa svojim ovlašćenjima i obavezama.

 

Preuzmite izveštaj: Pravno nevidljiva lica u Srbiji - država mora da preuzme odgovornost

Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action
Praxis means action